Upliv stranih riječi u srpski jezik prouzrokovao je javljanje silaznih akcenata mimo prvog sloga i kako se one preuzimaju tako se silazni akcenti javljaju tamo gdje im nije mjesto, rekao je profesor na Filološkom fakultetu u Banjaluci Dragomir Kozomara.
Kozomara je rekao da se taj problem naročito ispoljava u ekavskom izgovoru, gdje je već uzelo maha ono što se zove balkanizacija jezika.
“Šta to znači? Da se dva kratka akcenta svode na jedan, da se uveliko neutrališu akcenatske dužine, da je upliv stranih riječi prouzrokovao javljanje silaznih akcenata mimo prvog sloga, kako se preuzimaju tako se silazni akcenti javljaju tamo gdje im nije mjesto”, naveo je Kozomara novinarima u Doboju, gdje je za učenike Ekonomske škole održao radionicu o pravilima standardne akcentuacije u srpskom jeziku.
On je dodao da je u stručnoj javnosti danas aktuelno pitanje da li korigovati normu srpskog jezika na polju akcenata.
“Odavno je novosadska škola počela da daje inicijativu da bi trebalo da se donekle promijeni naš prozodijski sistem, da se prihvate prvenstveno strane riječi gdje se javljaju silazni akcenti. S druge strane, ono što je konzervativna srbistika, protivi se, naročito oni koji se bave akcentologijom i dijalektologijom, i kažu da ne treba, da je još rano da se pravi korekcija norme”, ukazao je Kozomara.
On smatra da će konačnu riječ o tome dati jezička praksa.
Kozomara je rekao da je akcenatski sistem srpskog književnog jezika jedan od najkomplikovanijih u govorima Evrope.
“To je sistem akcenata koji se svrstava u grupu melodioznih akcenata, a to dalje znači da se kretanje tona razlikuje od riječi do riječi. Akcentologija je najteža oblast u srpskom jeziku. Ako bismo napravili neku statistiku mi na prste jedne ruke možemo nabrojati studente koji na studijskom programu srpskog jezika i književnosti nauče da bilježe, a to je prvi korak bilježenje akcenata četvoroakcenatskog sistema. To je nešto što većina studenata i profesora, budućih profesora ne savlada nikada. Sve ostalo može se naučiti – i pravopis, i fonetika, i morfologija, ali akcente rijetko ko nauči, nažalost”, istakao je Kozomara.
On je rekao da ipak postoji optimizam kada je u riječ o prostoru istočnohercegovačkog dijalekta.
“Ako bismo opet sagledali proporciju, vjerujte, više u Republici Srpskoj imamo stručnjaka koji znaju zabilježiti akcenat nego cijeli onaj prostor gdje žive Srbi i mimo Srpske, a to je zato što mi u svom jezičkom osećanju nosimo onaj manje-više standardni akcenatski sistem i to nam je prva i polazna osnova na osnovu koje možemo da se oslonimo i da naučimo, ako smo uporni i ako imamo sluha”, naveo je Kozomara.
Radionicu o temi “Pravila standardne akcentuacije u srpskom jeziku” organizovala je, povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, Ekonomska škola Doboj, čiji je direktor Tijana Vasiljević Stokić ukazala na veliku upotrebu anglicizama iako je srpski jezik veoma bogat raznovrsnim riječima.
Profesor srpskog jezika i književnosti Željka Damjanović istakla je da učenici prilično čisto govore, ali su im sama pravila akcentovanja teška.
“U srednjoj školi akcenti se obrađuju u drugom razredu i to je možda nekih pet do šest nastavnih jedinica. Da se definiše šta je akcenat, odradi vježba na kojem slogu je akcenat i koja vrsta”, navela je Damjanovićeva.
Ona je u okviru obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika za sutra najavila školsku priredbu sa bogatim programom.
“Zamolili smo ljude iz različitih oblasti i zanimanja da nam napišu pismo koje predstavlja njihov odnos prema maternjem jeziku. Tako da ćemo sutra čuti i riječi univerzitetskog profesora /Duška/ Pevulje, koji će govoriti o odnosu prema jeziku. Priključili su nam se i članovi Srpskog centra iz Beča kako bi čuli mladi ljudi šta nam kažu mladi koji ne žive na području na kojem se govori srpski kao maternji jezik i imaćemo osvrt naših mladih”, rekla je Damjanovićeva.
Foto: srna.rs
Izvor: SRNA
