Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Damir Barašin izjavio je da su pčelari ove godine dobili rekordne podsticaje, ali i da je pčelarska sezona bila teška.
Barašin je podsjetio da je za pčelarski sektor izdvojeno više od 1.600.000 KM ili 10 KM po košnici, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.
Prema njegovim riječima, pčelarska sezona i paša bile su bogate samo u Hercegovini.
– Prosjek na nivou Srpske je daleko ispod nekih ranijih godina, tako da ne možemo biti zadovoljni ovom sezonom – rekao je Barašin.
On je istakao da se prosječna cijena meda, kada je riječ o Krajini, Posavini i dijelovima Srpske, kreće od 20 KM do 25 KM, a u Hercegovini od 25 KM do 30 KM.
Barašin kaže da domaćim pčelarima probleme predstavlja i med sumnjivog kvaliteta i niskih cijena koji se uvozi.
– BiH je prošle godine uvezla više od 180 tona meda iz Turske. To nam daje pravo da sumnjamo u kvalitet tog meda, pogotovo jer znamo da je Evropska komisija ove godine prilikom kontrola u EU od 15 uzoraka turskog meda 14 nije odgovaralo potrebnim parametrima – naglasio je Barašin, te dodao da ovo nije slučaj samo sa turskim medom, nego da ima i meda upitnog kvaliteta iz drugih zemalja.
On je ocijenio da su kontrole u BiH preblage, jer se radi sa veoma malo parametara zbog čega je moguće da zbog toga prilikom uvoza na tržište dospije med lošeg kvaliteta, kao i da je potrebno pooštriti kontrolisanje i uvesti savremenije analize.
Barašin je rekao da se potrošačima savjetuje da se prilikom kupovine obrate lokalnim pčelarima koje poznaju, jer je to garancija da će kupiti pravi med.
– Potrošači isto tako ne treba da bježe od kristalisanog meda što je znak da je u pitanju dobar med – pojasnio je Barašin, navodeći da se sve aktivnosti sprovode kako bi se omogućilo da domaći proizvođači mogu plasirati svoj proizvod, ali i da se zaštite potrošači.
On smatra i da bi inspekcijski organi više trebali kontrolisati med koji se već nalazi u prodaji, te da je trenutno prisutna situacija da je med u maloprodaji jeftiniji nego u veleprodaji.
Barašin je podsjetio i da osim podsticaja pčelarski sektor u Srpskoj ima i kapitalne investicije, a pčelari su u prilici da po veoma povoljnim uslovima dođu do opreme koja im je neophodna za pčelarenje.
– U posljednje vrijeme imamo podršku i nekih lokalnih zajednica. Opštine i gradovi u svojim budžetima planiraju određena sredstva za podršku pčelarima i tu izdvajam Banjaluku, Istočno Sarajevo, Trebinje i Ugljevik. U voćarski krajevima sve više se prepoznaje ta potrebna simbioza između voćara i pčelara – zaključio je Barašin.
Foto: rtrs.tv
Izvor: SRNA
