U optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika navodi se da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, a istovremeno se dodaje da je to djelo počinio postupajući po Ustavu Republike Srpske i koristeći svoja ovlašćenja potpisao ukaze o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske i o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, objavila je agencija SRNA u autorskom tekstu.
Autorski tekst agencije SRNA prenosimo u cijelosti:
U optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika navodi se da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, a istovremeno se dodaje da je to djelo počinio postupajući po Ustavu Republike Srpske i koristeći svoja ovlašćenja potpisao ukaze o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske i o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
U nastavku optužnice se naglašava da je Dodik u svojstvu predsjednika Republike Srpske koristeći Ustavom zagarantovana ovlašćenja svojeručno potpisao ove ukaze na osnovu zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
Iz optužnice proizilazi da je predsjednik Dodik postupao u skladu sa Ustavom Republike Srpske i ovlašćenjima predviđenim Ustavom, ali ga optužuju da nije primijenio i proveo nametnute odluku samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog Zakona, kao i Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Iako je postupao po Ustavu i koristio svoja ovlašćenja koja mu kao predsjedniku pripadaju, Dodika optužuju što nije prihvatio i provodio nametnute odluke Kristijana Šmita, koji nezakonito boravi u BiH i lažno se predstavlja da je visoki predstavnik s obzirom na to da je u BiH došao bez potrebne rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju.
Postavlja se pitanje kako Sud BiH daje prvenstvo zakonu, koji je državljanin Njemačke Kristijan Šmit nametnuo, u odnosu na Ustav Republike Srpske koji je usaglašen sa Ustavom BiH!?
Za pravosudne institucije u BiH, koje ne poznaje Ustav i Dejtonski mirovni sporazum, odluke visokog predstavnika kojeg Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio potrebnom rezolucijom – su obavezujuće.
Tužilaštvo i Sud BiH čak se u tom kontekstu pozivaju na ovlašćenja koja su data visokom predstavniku Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, iako upravo tumačenjem tog aneksa se može zaključiti da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik u BiH. Čak i da jeste visoki predstavnik ne može da interveniše u zakonodavstvo BiH, jer zakone u toj zemlji donosi Parlamentarna skupština. Intervenisanje u zakonodavstvo nije mu omogućeno ni takozvanim “bonskim ovlašćenjima”.
I vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloš Lukić osumnjičen je zato što je 9. jula, koristeći ovlaštenja direktora te ustanove, omogućio sprovođenje procedure objavljivanja Ukaza o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Pored navedenog, Tužilaštvo je predložilo da se osumnjičenima izrekne mjera zabrane obavljanja funkcije, i to Miloradu Dodiku prestanak obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, a osumnjičenom Milošu Lukiću prestanak obavljanja funkcije direktora Јavne ustanove “Službeni glasnik Republike Srpske” u trajanju od deset godina, te da se utvrdi nastupanje pravnih posljedica osude, i to: prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Iz ovoga proizilazi da je BiH, kojom upravljaju pojedini ambasadori i Šmit, uz svesrdnu pomoć sudija i tužilaca koji sude po njihovom nalogu, a ne po pravu i pravdi, ne trebaju izbori, niti slobodno izražavanje volje birača.
Nakon svega, može se samo konstatovati da je BiH gora od kolonije. I u kolonijama postoje pravila, a u BiH – samovolja dijela međunarodne zajednice.
Cijelu ovu lakrdiju, možda je i najbolje opisao kolega, novinar “Glasa Srpske” Žarko Marković na društvenoj mreži “Iks”: “Dakle, tužilaštvo kojeg nema u Ustavu pred sudom kojeg nema u Ustavu tereti predsjednika kog ima u Ustavu na osnovu odredbe zakona koju je nametnula osoba koje nema u Ustavu, a sve zbog toga što je predsjednik kog ima u Ustavu poštovao Ustav”, navodi direktor agencije SRNA Tatjana Parađina u autorskom tekstu.
Foto: rtrs.tv
Izvor: SRNA
