Ako se ne osjećate dobro na poslu, trpite psihičko ili verbalno zlostavljanje, ali i druge vrste ponašanja koje nisu primjerene i prihvatljive, bilo od strane nadređenih ili radnih kolega, tu se najvjerovatnije radi o mobingu.
U slučaju da ne znate prepoznati šta je to mobing niti kome se možete obratiti ako se nađete u takvoj situaciji, u nastavku ćete moći pročitati sve pojedinosti o ovom vidu diskriminacije.
Šta je mobing?
Mobing, kao oblik diskriminacije na radnom mjestu, psihičko je ili verbalno zlostavljenje na radnom mjestu, koje ima za cilj da obezvrijedi radnika ili grupu radnika. On se ogleda u omalovažavanju, zastrašivanju, nepravednom nametanju uslova rada, izolovanju od drugih osoba u preduzeću, ismijavanju, seksualnom, psihičkom ili verbalnom uznemiravanju, pretjeranoj količini zadataka koje osoba mora da ostvari u toku radnog vremena itd.
Mobing ćete prepoznati kao oblik ponašanja koji često prate uvrede na privatnom ili profesionalnom nivou od strane nadređene ili neposredno nadređene osobe, a često i od strane radnih kolega ili drugih osoba sa kojima je žrtva mobinga zbog posla primorana sarađivati. Najčešće je to vrijeđanje i nazivanje pogrdnim imenima, omalovažavanje, vršenje pritiska, te podsticanje drugih na omalovažavanje zaposlenog, određivanje nemogućih zadataka, a sve u cilju dovođenja zaposlenog u stanje bespomoćnosti, bez obzira na motiv zbog kojeg se to radi, te drugi oblici ponašanja koji dovode u pitanje ljudsko dostojanstvo i kose se sa normama profesionalnog i zakonom propisanog odnosa na radnom mjestu.
Potencijalni zlostavljači na radnom mjestu mogu biti:
* Poslodavac ili odgovorno lice kod poslodavca – u tom slučaju se odmah mogu pokrenuti spor i tužba
* Drugi zaposleni – ovaj problem se prvo rješava mirnim putem u okviru samog posla, a ukoliko ne dođe do razrješenja, žrtva može podnijeti tužbu sudu
Može se reći da mobing ima tri glavne odlike, i to:
* Postojanje nasilnog ponašanja (od strane jedne ili više osoba prema žrtvi mobinga)
* Traje duži period i stalno napreduje (jer mobing zapravo nastaje iz konflikta koji nikad nije rešen i koji je eskalirao)
* Nastajanje i narastanje disbalansa moći u međuljudskim odnosima (što je praktično definicija nasilja)
Ovo sve može biti mobing:
* Ogovaranje – kada jedna ili više osoba šire informacije o drugoj osobi sa ciljem da joj unište reputaciju i izazovu njen odlazak
* Izvrgavanje ruglu fizičkih i psihičkih karakteristika žrtve
* Izolacija kolege/koleginice – direktna ili kao posljedica nekog od prethodnih ponašanja
* Zadržavanje bitnih informacija koje su bitne za uspjeh radnog mesta, vještački se stvara stresna situacija, osoba griješi i donosi pogrešne odluke, a mober je predstavlja kao nekompetentnu
* Administrativne i operativne mjere koje koriste nadređeni – žrtva se zatrpava besmislenim dodatnim radnim zadacima zbog kojih ne može da kvalitetno obavi posao za koji je angažovana i plaćena
* Pretjerana količina posla – koja nadmašuje kapacitete radnika/radnice i samog radnog mjesta
* Pretjerana kritika – koja je pritom i trajna; žrtva počinje da sumnja u svoje sposobnosti i gubi samopouzdanje
* Seksualno uznemiravanje i ucjenjivanje
Kome se obratiti?
Zakonom o zabrani diskriminacije je određena centralna institucija za zaštitu od diskriminacije, a to je Ombudsman za ljudska prava BiH koji zaprima pojedinačne i grupne žalbe u vezi sa diskriminacijom, koji daje mišljenja i preporuke s ciljem sprečavanja i suzbijanja diskriminacije, te predlaže odgovarajuća zakonska i druga rješenja nadležnim institucijama u BiH. Inače, Institucija ombudsmana može izdati preporuku da se radi ili ne radi o diskriminaciji u konkretnom slučaju, po zahtjevu osobe koja smatra da je diskriminisana i koja je podnijela zahtjev ovoj instituciji, ali ta preporuka nije obavezujuća, pa se tako u većini slučajeva, ako poslodavac ne postupi po preporuci Ombudsmana, pokreću parnični postupci pred nadležnim sudovima po pitanju diskriminacije.
Kako dokazati mobing na poslu?
Za početak shvatite šta je mobing na poslu. Prije nego što počnete sakupljati dokaze, važno je da razumijete šta je mobing u stvari.
Vodite dnevnik – počnite voditi detaljan dnevnik u kojem ćete bilježiti sve incidente i situacije koje smatrate mobingom. Zabilježite datume, vrijeme, mjesto, osobe koje su bile prisutne, te opis događaja.
Sakupite dokaze – prikupite sve dostupne dokaze o mobingu. To mogu biti e-mailovi, poruke, snimci razgovora, fotografije ili bilo koji drugi materijal koji može potkrijepiti vaše tvrdnje. Ovo je ključno za dokazivanje mobinga na poslu.
Svjedoci i svjedočenja – ako postoji svjedok ili svjedoci mobinga, zamolite ih da vam daju pismene izjave ili da svjedoče u vašu korist ako je to moguće.
Upotrijebite unutrašnju politiku – pratite unutrašnju politiku vaše kompanije za rješavanje konflikata ili mobinga na poslu. Ovo može uključivati postupak podnošenja tužbe za mobing.
Konsultujte se sa pravnikom – ako prethodni postupci ne daju rezultate ili situacija postane nepodnošljiva, razmislite o angažovanju advokata za radno pravo. On će vam pomoći da razumijete svoja prava i pružiti savjete o sljedećim koracima.
Razmotrite pravne korake – ako svi drugi pokušaji rješavanja problema ne daju rezultate, razmislite o pokretanju pravnog postupka. Pravnik će vam pomoći da odlučite da li je to najbolja opcija za vas.
Zadržite profesionalnost – tokom cijelog procesa, važno je da zadržite profesionalno ponašanje i ne uzvraćate zlostavljanjem. Ovo će vam pomoći da ostanete u boljoj poziciji prilikom rješavanja problema.
Foto: Freepik
Izvor: Nezavisne
