Možda ste na dužim povratnim letovima primijetili da je let u smjeru istoka nešto kraći nego let na istoj relaciji u smjeru zapada.
Na dužinu leta utiče više faktora, ali da, putovanje na istok stvarno će trajati manje nego ono u suprotnom smjeru. Let iz Evrope u Sjevernu Ameriku trajaće dobrih sat vremena više nego let nazad u Evropu.
Prvi odgovor koji se nameće jest da je razlog Zemljina rotacija. To je zapravo tačan odgovor, ali rotacija nije direktno odgovorna za ovaj fenomen. Zemlja se neprestano okreće oko svoje ose prema istoku, ali s njom se okreće i atmosfera, pa jednako kao što mi kada skočimo ne doskočimo stotinama metara dalje, tako ni avionima sama rotacija Zemlje ne pomaže baš da skrate vrijeme putovanja.
Ali rotacija Zemlje ipak je kriva za duže ili kraće vrijeme leta na istoj relaciji. Naime u rotirajućem sistemu kakav je i Zemljin, na sve čestice kad se gibaju pod nekim uglom u odnosu na rotacijsku osu djeluje Koriolisova sila. Ona djeluje na sva gibanja i u atmosferi i u okeanima. Okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku osu. Na sjevernoj hemisferi djeluje nadesno, na južnoj hemisferi nalijevo, najveća je na polovima, a na ekvatoru je jednaka nuli. Ni ovo još nije potpun odgovor na pitanje zašto avioni stižu brže na istok, ali približavamo se.
Ista sila tjera i vjetrove na istok na sjevernoj hemisferi i na zapad na južnoj hemisferi. Naime, kad se neko tijelo rotira, dijelovi koji su bliže njegovoj osi kreću se sporije od onih koji su dalje. Kako se udaljava od ekvatora, vazduh će se kretati brže od tla iznad kojeg se nalazi je ima brzinu rotacije tla na ekvatoru, to rezultira vjetrovima koji se uvijek kreću od zapada prema istoku u srednjim geografskim širinama.
E, sada samo došli do pravog odgovora.
Zbog Koriolisove sile, sunčevog zagrijavanja i malo mehanike pritiska, nastaju mlazne struje koje se kreću od zapada prema istoku, ali s talasastim uzorkom. Mlazna struja predstavlja uzak pojas jakih vjetrova u graničnom području od gornje troposfere do stratosfere, može varirati u snazi, visini i smjeru i obično će biti najjača bliže polovima. Mlazna struja ima važnu ulogu u općoj cirkulaciji atmosfere, a izuzetno je važna u vazdušnoj navigaciji i sigurnosti leta.
Mlazne struje, s obzirom na to da doslovno mogu pogurati avion, imaju veliki uticaj na rute i raspored letova. Ponekad će avion letjeti dužom rutom kako bi pokupio vjetar u leđa ili izbjegao let u težim i zahtjevnijim okolnostima. Zato se letovi prema istoku obično planiraju u doba kada će imati najjači vjetar u leđa. Osim vremena, na ovaj se način štedi i gorivo.
Mlazna struja utiče i na letove na kratkim relacijama, ali uticaj je onda tako mali da ga nećete ni primijetiti – pobijediće ga uobičajena kašnjenja na aerodromima.
Foto: Unsplash/Ilustrativna fotografija
Izvor: Nezavisne
