U regionu Centralne i Istočne Evrope (CIE), prije svega u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj, auto-industrija igra veoma važnu ulogu. Naime, proizvodnja automobila je duboko integrisana u privredne tokove i čini oko pet odsto dodate vrijednosti, a ako se uračunaju i domaći dobavljači taj procenat je duplo veći.

Prema istraživanju koje je sprovela “Erste Grupa” u segmentu proizvodnje vozila primjećuje se i to da je uvođenje električnih vozila (EV) i novih propisa, koji nalažu novi automobil sa nultom emisijom, poremetilo tradicionalnu automobilsku industriju, što je uticalo i na ustaljene metode proizvodnje automobila.

Ipak, zemlje CIE nisu potrčale u susret elektrifikaciji, jer još uvijek ne mogu da se oslobode pristupačnijih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Kako se navodi u istraživanju, razlozi su i pristupačnost punjača i nedovoljni podsticaji države. Zbog toga auto-industrije CIE bilježe neznatno usvajanje prelaska proizvodnje na EV.

Kina prijeti razvojem EV industrije, pa će fabrike u CIE morati da se suoče, odnosno već se suočavaju, sa novom konkurencijom. Glavni izazov biće proizvodnja baterija, kao i cjenovna konkurentnost.

Kada je u pitanju proizvodnja klasičnih automobila, region CIE – konkretno Slovačka, Češka i Mađarska, etablirao se kao jedno od najefikasnijih čvorišta za proizvodnju automobila širom svijeta, nadmašivši proizvodnju Njemačke u 2022. godini.

Proporcionalno, svaki četvrti automobil sastavljen u Evropskoj uniji dolazi iz CIE. Iako je pandemija izazvala blagi pad proizvodnje, Slovačka ostaje na prvom mjestu u svijetu po proizvodnji automobila po glavi stanovnika. Istovremeno, Češka prednjači u regionu po nominalnoj proizvodnji, oporavljajući se za približno 10 odsto u odnosu na 2021. i proizvodi oko 20 procenata više vozila od Slovačke. Samo u Sloveniji je proizvodnja automobila zabilježila ozbiljan pad, pošto je jedina fabrika Revoz (Reno) smanjila proizvodnju sa 200.000 automobila u 2019. na samo 68.000 u 2022. godini, navodi se u istraživanju.

Učešće izvoza automobila u ukupnom izvozu visok je u slučaju Slovačke, gdje četvrtinu proizvodnje čine automobili. Češka je na drugom mjestu sa nešto iznad 10 odsto, i to je uporedivo sa Slovenijom, što je pomalo začuđujuće jer je ona zabilježila drastičan pad proizvodnje.

Udio električnih vozila (EV) u izvozu automobila nije se dramatično promijenio od 2021. godine. Zanimljivo, udio EV-a koje izvozi Slovačka je opao, što će se najvjerovatnije promijeniti kada Volvo počne sa radom 2026. godine. Sa druge strane, Mađarska je snažno povećala svoj izvoz električnih vozila, istovremeno sa ulaganjima u proizvodnju baterija.

Postoji nekoliko proizvođača automobila u CIE koji osim klasičnih proizvode i EV automobile. Škoda i Hyundai u Češkoj, Stellantis u Slovačkoj i Poljskoj (najavljen je i početak proizvodnje u Srbiji za 2024. godinu), Dacia u Rumuniji, Mercedes u Mađarskoj, na svojim fabričkim trakama imaju i e-vozila.

Prema istraživanju, većina proizvođača automobila sa sjedištem u Centralnoj i Istočnoj Evropi ima u planu prelazak na EV kao dio svoje globalne strategije. Pritom, ističe se hrvatski proizvođač automobila Rimac, jer je e-automobil Nevera najbrži proizvedeni EV na svijetu i košta oko dva miliona dolara.

Elektrifikacija je pravi izazov za evropsku auto-industriju jer su planovi bili veliki, a pandemija korona virusa, pa potom i kriza u Ukrajini, poremetili su ih iz korjena. Ipak, auto-giganti rade sve kako bi se što prije prebacili na isključivu proizvodnju e-automobila, ali rokovi su – poput 2035. godine kada bi iz upotrebe i proizvodnje trebalo da se izbace benzinci i dizelaši – sve kraći.

U prvih sedam mjeseci 2023. godine registracije novih automobila porasle su u svim zemljama CIE, osim jedne. Ovaj rast može biti pripisan oporavku regiona u odnosu na lošiji period prošle godine.

Registracija novih automobila opala je u Mađarskoj, za 2.2 odsto na godišnjem nivou, zbog izuzetno visoke inflacije koja je sputavala potrošnju. Hrvatska i Rumunija su se najbolje pokazale u prvoj polovini godine, navodi “AutoBlog”. U ove ove dvije zemlje porast registracije novih automobila bio je najjači i znatno iznad EU prosjeka. U Hrvatskoj je iznosio 37 odsto, dok je u Rumuniji bio 23 procenta.

Foto: Pixnio

Izvor: Nezavisne

Prethodni članakMacOS Sonoma izlazi 26. septembra
Naredni članakHoćemo li uskoro letjeti avionom bez prtljaga?