Republika Srpska je od prvog dana NATO udara bila izložena velikim materijalnim razaranjima, čije razmjere do danas nisu utvrđene, kao i stradanju vojnika i civila, a svakodnevnim bombardovanjem civilnih ciljeva direktno su ugrožavana elementarna ljudska prava, rekao je Srni rukovodilac Odsjeka za ratne zločine u Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Dario Novković.

Novaković je napomenuo da se NATO pakt od početka sukoba u BiH otvoreno stavio na muslimansko-hrvatsku stranu, a kao dokaz za tu tvrdnju mogu se navesti akcije koje su prethodile operaciji “Namjerna sila”.

On je naveo da je tokom 1994. godine i prve polovine 1995. godine NATO izveo desetak sporadičnih napada na položaje Vojske Republike Srpske /VRS/ kada je život izgubilo osam srpskih vojnika.

– Prvo dejstvo NATO avijacije na VRS se dogodilo 28. februara 1994. godine kada su lovci NATO avijacije napali četiri aviona Vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane VRS i tada su poginula tri pilota VRS – rekao je Novković govoreći o 9. septembru “Danu sjećanja na žrtve NATO bombardovanja i agresije na Republiku Srpsku”.

On je dodao da su prilikom bombardovanja položaja VRS u okolini Goražda 11. aprila 1994. godine poginula tri pripadnika VRS, a u bombardovanju aerodroma “Udbina” 21. novembra 1994. godine život su izgubila dva pripadnika Srpske vojske Krajine.

– Međutim, sveopšti udar na Republiku Srpsku uslijedio je 30. avgusta 1995. godine u okviru operacije “Namjerna sila” – istakao je Novković.

On je podsjetio da su odluku da se izvrši napad donijeli komandant NATO-a za Јužnu Evropu američki admiral Lejton Smit i komandant Unprofora za bivšu Јugoslaviju francuski general Bernard Žanvije.

– U operaciju “Namjerna sila” bilo je uključeno više od 5.000 vojnika NATO-a iz 15 država i više od 400 letjelica, uključujući 222 borbena aviona, među kojima su SAD imale vodeću ulogu. Ukupan broj bačenih bombi iznosi 1.026, od čega je 708 vođenih bombi –  istakao je Novković.

Pored NATO avijacije, istovremeno su dejstvovale i Snage za brzo dejstvo sa artiljerijskih položaja na Igmanu, a sa ratnih brodova u Јadranskom moru ispaljeno je i 13 projektila tipa “tomahavk”.

– Vazdušni i artiljerijski napadi na Republiku Srpsku, uz nekoliko prekida, trajali su 16 dana, tačnije do 14. septembra 1995. godine. Zvanično, operacija je obustavljena 20. septembra 1995. godine kada su admiral Smit i general Žanvije u Sarajevu objavili da nema potrebe za nastavkom napada, jer je VRS ispunila nametnute uslove UN – rekao je Novković.

On je naveo da je od prvog dana NATO udara Republika Srpska bila izložena velikim materijalnim razaranjima i stradanju vojnika i civila, a svakodnevnim bombardovanjem civilnih ciljeva direktno su ugrožavani životi i elementarna ljudska prava građana Republike Srpske.

Tokom NATO operacije “Namjerna sila” poginulo je 46, a ranjeno najmanje 98 pripadnika Vojske Republike Srpske, te pet pripadnika radne obaveze, podaci su Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica. U NATO bombardovanju Republike Srpske poginulo je najmanje sedam civila, dok je najmanje 21 civil ranjen.

Novaković kaže da je i civilno stanovništvo bilo indirektno ugroženo, kao i da je zbog opšteg osjećaja nesigurnosti i usljed straha od bombardovanja dolazilo do masovnog iseljavanja.

– Ovakvoj situaciji uveliko je pogodovao i prekid svih telefonskih veza kao i nemogućnost dobijanja pravovremenih i provjerenih informacija sa terena putem medija – naveo je Novković.

On je dodao da je ugroženost bila izražena i zbog nemogućnosti transporta ranjenika i bolesnika do bolnica zbog srušenih mostova i oštećenih putnih komunikacija, te da su civili bili ugroženi i na druge načine i to zbog nedostatka hrane i pitke vode, prekida u snabdijevanju električnom energijom.

Osim ljudskih žrtava, Novković navodi da je Republika Srpska tokom ovog napada pretrpjela ogromnu materijalnu štetu čija visina do danas nije tačno utvrđena.

Osim vojnih objekata, na meti NATO avijacije bili su i drugi važni infrastrukturni objekti kao što su mostovi, saobraćajnice, radio i TV predajnici, zdravstvene i obrazovne ustanove, privredni, vodoprivredni i elektroenergetski objekti i drugo.

Novković je rekao da, pored direktnih posljedica koje su NATO napadi imali na Republiku Srpsku, treba naglasiti i indirektne posljedice.

– Prva od njih je omogućavanje nemjerljive prednosti muslimanskim i hrvatskim jedinicama koje su krenule u opštu ofanzivu, što je za posljedicu imalo gubljenje velikog dijela teritorije pod kontrolom VRS. Sve to je dovelo do masovnog progona srpskog stanovništva sa okupiranih dijelova teritorije Republike Srpske – istakao je Novković.

On navodi da se druga, možda još i teža indirektna posljedica po stanovnike Republike Srpske, ogleda u ugroženosti njihovog zdravlja usljed upotrebe municije sa osiromašenim uranijumom.

– Nažalost, o ovoj problematici još se ne govori dovoljno, te nikada nisu do kraja utvrđene sve štetne posljedice koje osiromašeni uranijum izaziva – naveo je Novković.

U Republici Srpskoj se 9. septembra obilježava Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja koje su snage Alijanse izvršile na teritoriji BiH bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Zvaničan razlog za bombardovanje Republike Srpske bilo je granatiranje sarajevske pijace Markale 28. avgusta 1995. godine, kada je Unprofor bez dokaza odmah za to optužio Vojsku Republike Srpske.

Foto: rtrs.tv

Izvor: SRNA

Prethodni članakPočela isplata dječijeg dodatka
Naredni članakSastanak lidera stranaka partnera u vlasti na nivou BiH