Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u Evropskoj unini, rekao je, u intervjuu za mađarski portal Mandiner, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Intervju prenosimo u cijelost:
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nedavno je izjavio da je ” BiH nevješto, traljavo i nekompetentno vođena kolonija u kojoj grupa trećerazrednih birokrata dobro zarađuje” . Da li se slažete sa predsjednikom Milanovićem?
Slažem se. Zapravo, situacija je komplikovanija od toga. Imamo takozvanog predstavnika koji je postavljen iz inostranstva i tako već trideset godina. Već trideset godina ljudi nam dolaze pokušavajući da svoje frustracije izvuku na nas uvođenjem inovacija. Postoji razlog zašto se bave ovim, jer im je to veoma isplativo. Njihova osnovna plata je 24.000 evra mjesečno. Uključujući i refundaciju, mjesečno zarađuju pedeset hiljada evra. Јasno je da takozvani visoki predstavnici žele da zadrže svoja radna mjesta. Prethodni visoki predstavnik, bio je na funkciji 11 godina – možete izračunati koliko je na ovoj funkciji zaradio.
BiH je mjesto koje nema mnogo smisla i nema budućnosti sa visokim predstavnicima.
Sve visoke predstavnike treba da imenuje Savet bezbednosti UN, ali Kristijana Šmita je poslala Nemačka i ne uživa podršku SB UN. On je stranac bez legitimiteta za ono što radi – ali ga podržavaju američki i britanski ambasadori u Sarajevu i muslimani BiH. On je dobio moć da mijenja naše zakone, na šta inače ne bi imao pravo. Prije mjesec dana donio je zakon koji štiti njegovu ličnost. Ako mu neko kaže da ga ne voli, može biti kažnjen zatvorom od šest meseci do pet godina. Parlament Srpske donio je zakon koji ja kao predsjednik, moram potpisati. Parlament je usvojio zakon, a Šmit je rekao da ne mogu da ga potpišem. Naravno, ja sam to potpisao, a mi smo to objavili. Nakon toga sam prijavljen i optužen, po nalogu stranca. Naš pisac dobitnik Nobelove nagrade, Ivo Andrić je svojevremeno vrlo zgodno napisao: “Kada uđete u BiH , morate ostaviti logiku po strani”. Ovo dobro opisuje trenutnu situaciju.
Tzv. visoki predstavnik je prošle jeseni prepravio izborni zakon Federacije BiH tokom izbora. Šta mislite šta je bila svrha ovog amandmana?
Da dodatno zakomplikuje situaciju u BiH. On nema ovlašćenja da donosi bilo kakav zakon. Tada je bila naklonjena Hrvatima, pa su je Hrvati prihvatili. Muslimanima se, pak, ovaj amandman nije dopao, pa su krenuli protiv njega i demonstrirali. Onda su konačno progutali žabu, vjerujući da će visoki predstavnik doneti stroge zakone u njihovom interesu da zauzda Srbe. Za nas je arogancija Amerikanaca i Britanaca donekle razumljiva, ali ne razumijemo da je Evropska unija, koja stalno poziva na vladavinu prava i poštovanje ustava, i dalje u stanju da podrži takve korake .Јoš 2005. godine Venecijanska komisija – ustavno savjetodavno tijelo Evropske unije – izjavila je da BiH ne može napredovati u procesu pristupanja EU sve dok je visoki predstavnik prisutan u zemlji. U međuvremenu smo dobili status kandidata za člana. Tako je Brisel sebi zagrizao rep.
U ovim stvarima je veoma interesantno da se Brisel ponaša kao da je predmet američke administracije.
Naravno, ovo u velikoj meri poljulja naše povjerenje u Evropsku uniju.
Uzimajući sve ovo u obzir, gdje vidite budućnost BiH za dvadeset godina? Da li će postati članica Evropske unije, da li će se podijeliti na komade ili će ostati u sadašnjem obliku?
Veoma je teško predvidjeti. Prije nekoliko godina izgledalo je da je EU odustala od svojih planova proširenja. Sada se, međutim, čini da pokušavaju da donekle ubrzaju proces proširenja kako bi Ukrajini dali priliku da se eventualno pridruži Evropskoj uniji. Ovo efektivno poništava cijeli prethodni raspored proširenja. Brisel je sada u nevolji, jer ako Ukrajina bude primljena u EU po ubrzanoj proceduri ili počnu pregovori, šta će biti sa BiH koja već 21 godinu pregovara, pokušava da se približi EU, a sprovodi niz značajnih, bolnih reformi? U međuvremenu, druga zemlja dobija sve za šta smo morali da se borimo preko noći. Bez obzira da li će BiH ostati takva ili će biti primljena u EU, ona će ostati nesretna, nesrećna zemlja. Iznutra, Bosni nedostaje unutrašnja kohezija. Svako želi nešto drugačije.
Zemlja se trenutno drži na okupu voljom međunarodne zajednice na čelu sa Amerikom.
Ne postoje jedinstvene vizije i ideje o održavanju zemlje na okupu i zajedničkom kretanju naprijed. Muslimani žele jedinstvenu BiH, Hrvati žele da osiguraju svoj položaj unutar zemlje postizanjem određenih ustupaka, ali time nisu zadovoljni. I mi Srbi smo nezadovoljni trenutnim stanjem. Ne postoji unutrašnja kohezivna snaga koja može osigurati budućnost ove zemlje.
A šta vi lično kao predsjednik Republike Srpske želite? Pridružiti se Srbiji, članstvu u EU ili da Bosna i Hercegovina ostane u sadašnjem obliku?
Mi smo dio evropskog prostora. Okruženi smo mnogim državama članicama EU – od Bugarske do Rumunije i Hrvatske do Grčke i Slovenije, sve su to zemlje članice EU. Ako BiH izabere put Evropske unije, i mi smo u tome – pod uslovom da Republika Srpska može zadržati svoj ustavni status.
Istovremeno, suživot u ovoj formi, u ovoj zemlji, ne vidimo kao sreću.
Kako Mađarska izgleda iz Bosne i Hercegovine?
Spoljna politika neke zemlje obično zavisi od njenih unutrašnjih uslova. Vjerujemo da je Viktor Orban veliki lider u Mađarskoj, jedini predstavnik zdravog razuma u današnjem svijetu, koji američka administracija pokušava da oblikuje po svojim pravilima. Mađarska štiti sopstveni suverenitet u okviru Evropske unije, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija i pokušava da sačuva svoje vrijednosti, tradiciju i identitet. Ovo je veoma važno, jer ne govorimo samo o identitetu zemlje, već i naroda. Ako jednom narodu oduzmemo njegove vrednosti, tradicije i identitet, kao da smo poništili čitavu njegovu istoriju. Politika, koja je suprotna onoj Mađarske, pokušava da obezbijedi potpunu slobodu za pojedince, a koristi medije da svoje principe gura u javnu svijest. Mađarska ima uspješnu ekonomsku politiku, čije rezultate možemo videti. Vlada ima uspešnu porodičnu politiku, dokaz za to je da je Mađarska možda jedina zemlja u kojoj raste broj rođenih. I mi to cijenimo.
Pređimo na uplitanje Mađara na Balkan. Kako vidite ulogu Viktora Orbana na Balkanu i u balkanskoj politici Evropske unije?
Razvijena i ojačana Mađarska prirodno pokazuje interesovanje za Balkan, jer je to njeno prirodno okruženje i ima direktnu vezu sa Balkanom.
Pod Orbanom, Mađarska vodi politiku ravnopravne saradnje, a ne dominacije.
Nema političkih uslova za saradnju sa Mađarskom i ona se ne miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja, kao što to u posljednje vrijeme čine Amerikanci, Englezi, pa čak i Nijemci. Mađarska, u neposrednoj blizini Balkana, odlično poznaje naš mentalitet i istoriju – ne kao Njemačka, koja se dva puta pojavila na Balkanu u ratnim uslovima, usljed čega su uspjeli da istrijebe polovinu srpskog stanovništva. Regionalno znanje Mađarske je sasvim drugačije. Početkom 1990-ih, Genšerova Njemačka je u trenutku priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije, postavljajući teren za jugoslovenske ratove. Njemačku politiku sada vidimo kao pokušaj da se osveti za svoje poraze na Balkanu. Oni od nas koji su – uzalud pokušavali da nas desetkuju – još uvek su tu, pokušavaju da se osvete. Zato su nam poslali Šmita, bivšeg nemačkog saveznog ministra, koji se ponaša kao slon u porculanu. Mislim da je važno ovo naglasiti jer politika Mađarske je direktno suprotstavljena ovome. Ona poštuje pravo balkanskih naroda da donose odluke u poslovima svoje zemlje.
Trudi se da pomogne i sarađuje na bilo koji način. Znamo da odnos sa nama stvara probleme Orbanu i Mađarskoj. Ali njihove ponude su najbolje ponude koje smo dobili od kada postoji Republika Srpska. Zato uopšte imamo optimizma. Da Mađarske nema u našem regionu, ne bi bilo zdravog glasa u cijeloj Evropskoj uniji koji pokazuje zdrav odnos prema Balkanu.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
