Političko Sarajevo dugo radi na tome da, kako već bira dva člana Predsjedništva BiH, što im poprilično i uspijeva, ovaj put pokuša uticati i na izbor člana iz Republike Srpske, a agresivnije će igrati i predstavnici međunarodne zajednice ove godine jer njihovi favoriti nemaju šansu da pobijede na fer izborima. U svemu tome će veoma neobični biti mjesto i uloga Centralne izborne komisije (CIK) koja se ovih dana više bavi tuđim nego svojim poslovima, rekao je Zoran Tegeltija u intervjuu za Glas Srpske.
Činjenica je da budžet institucija BiH za 2022. godinu još nije usvojen, ali najmanja odgovornost je na Savjetu ministara, pa i Parlamentu BiH. Globalni fiskalni okvir, koji treba da odobri Fiskalni savjet BiH u kojem su entitetski premijeri, ministri finansija, predsjedavajući Savjeta ministara i ministar finansija i trezora BiH, za 2022. nismo imali do kraja marta ove godine. Nije bilo saglasnosti Vlade Republike Srpske i zbog toga nije usvojen okvir, bez kojeg se nije moglo pristupiti izradi budžeta. Ministarstvo finansija priprema nacrt budžeta, nadam se da će uskoro biti upućen Predsjedništvu BiH, koje je formalni predlagač, a zatim i u Parlament BiH i to do kraja maja, a dalje odluke su na Parlamentu – naveo je Tegeltija.
Pitanje budžeta se posebno spominje jer CIK za koji dan raspisuje izbore. Zakonski rok za obezbjeđivanje novca je 15 dana nakon raspisivanja, dakle oko 20. maja. Da li će biti novca za izbore?
– Novca za izbore je uvijek bilo i biće. O tome smo govorili i 2020, ali je CIK odlukama pomjerio izbore, a na kraju su imali novac. Izbori se raspisuju početkom maja, a održavaju početkom oktobra. To je dug period da bi se insistiralo na novcu u maju. I prije dvije godine sam rekao, a i sada ću, da izbori neće zavisiti od finansijskih sredstava, a moramo priznati da CIK veoma agresivno nastupa o pitanju tog novca. Ne znam koji su im motivi, ali mislim da u pripremama za izbore imaju daleko važnijih stvari nego da razmišljaju o tome – istakao je Tegeltija.
Oni se pozivaju na odredbu Izbornog zakona kojom je definisan rok od 15 dana.
– Ima mnogo važnijih odredbi kojima CIK ne posvećuje posebnu pažnju – kaže Tegeltija.
Na šta mislite?
– Na mnogo toga, od priprema za glasanje u inostranstvu i tome slično – dodao je Tegeltija.
U CIK-u mahom kao krivca vide ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevandu optužujući ga da blokira budžet, povezujući to sa partijom kojoj on pripada i koja je najavljivala i bojkot izbora zbog neusvajanja izmjena Izbornog zakona?
– To nije ni fer ni korektno prema njemu, posebno jer je Savjet ministara kolektivni organ. Aludira se na to da je član HDZ-a BiH, partije koja je nezadovoljna Izbornim zakonom, odnosno nespremnošću SDA da promijeni određene elemente, ali ideje CIK-a da novac bude obezbijeđen iz viška sredstava iz nekog prethodnog perioda nisu ničim utemeljene. Zato govorim da se bave tuđim, a ne svojim poslom. Siguran sam da ministru Bevandi nije u cilju blokada izbora niti da bilo šta radi na tom planu – rekao je Tegeltija.
Vjerujete li da će izbori biti u oktobru ili, imajući u vidu sve, mogu i ovaj put da budu prolongirani, kao lokalni prije dvije godine?
– Od CIK-a se sve može očekivati. Postoje neki kojima izbori baš i ne odgovaraju, s obzirom na politički rejting. Ako smo se opredijelili da ćemo ići u izbore, po svaku cijenu i bez izmjena zakona, onda treba da budu početkom oktobra. Vjerujem da će se to desiti i da CIK neće napraviti ono što je napravio 2020, a ne vjerujem da će biti usvojene izmjene Izbornog zakona- istakao je Tegeltija.
Kažete da nekima ne odgovara da izbori budu na vrijeme. Kome?
– Zna se kako izgledaju politički rejtinzi pojedinih partija. Svjesni su da će, ako izbori budu u oktobru, ponovo biti gubitnici kaže Tegeltija.
Hoće li biti teško formirati vlast nakon izbora?
– Nikada izbori u BiH nisu završili njihovom implementacijom u roku. Izvjesno je da će u Srpskoj sve biti urađeno na vrijeme, ko god bude pobjednik, kao i svaki put. S druge strane, Vlada FBiH nije formirana od izbora 2018, predsjednik i potpredsjednici FBiH nisu izabrani i to nikome ne smeta. Savjet ministara je izabran gotovo godinu nakon izbora, tako da se očekuje veoma slična situacija. Treba imati na umu i da u izbornom procesu u BiH postoji i četvrti partner, a to su predstavnici međunarodne zajednice. Političko Sarajevo sad želi da utiče i na izbor člana Predsjedništva iz Srpske preko glasova iz dijaspore. Sve tamošnje partije, bez obzira na naziv, su usmjerene na formiranje liste sa velikim brojem Hrvata da bi uticali na izbor delegata u Domu naroda, a što se tiče hrvatske strane, mislim da neće bojkotovati izbore i dozvoliti da neko drugi bira političke predstavnike tog naroda mimo njih. Ne znam kako će se ponašati nakon izbora. I međunarodna zajednica ima favorite, iako uvijek kažu da se ne miješaju. Mislim da će biti daleko agresivniji ove godine. Neću se iznenaditi ako uslijede nove političke sankcije ljudima iz SNSD-a. Nama ne smeta finansijska podrška koju daju opoziciji u Srpskoj, već direktni pokušaj diskvalifikacije pojedinaca. U ovom momentu se u političkom Sarajevu najviše licitira o moći CIK-a, a koji danas ne bi bio ovakav da nije bilo uplitanja pojedinaca iz međunarodne zajednice da utiče na izborni rezultat – izjavio je Tegeltija.
Osim izbora, i ukrajinsko-ruski sukob je goruća tema. Može li BiH biti neutralna?
– Spoljnu politiku vodi Predsjedništvo. Stav Srpske je da BiH ostane neutralna, podržavajući teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Svrstavanje na jednu ili drugu stranu ni na koji način neće pomoći ni nama ni bilo kome u BiH. Mi smo protiv sankcija bilo kome, jer smo ih preživljavali u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Sankcije nisu završile rat u BiH, već mirovni pregovori. Ipak, bošnjački lideri i ministri na sve načine pokušavaju da nas zaobiđu, upućujući poruke koje nisu usaglašene u BiH – rekao je Tegeltija.
Sukob na istoku ostavlja i te kako vidljive posljedice. Poskupljenja su stalna. Obećavana je i promjena stope PDV-a u BiH, ukidanje akciza na gorivo, ali još ništa od toga.
– Nisam, u ovakvim situacijama, zagovornik intervencija kroz poresku politiku, već direktnih intervencija u pogođenim sektorima. Pokazalo se da su mnogi pribjegli tome da se odreknu dijela prihoda pokušavajući da snize cijene, ali nije dalo efekte ni kod njih. BiH je pokazala svu svoju slabost u funkcionisanju jer nismo mogli doći do zajedničkog rješenja. Lično mislim da je najbolje, kad su pojedini slojevi društva posebno pogođeni rastom cijena, a država ima značajan rast prihoda, direktno intervenisati i pomoći najugroženijima. Promjena cijene goriva, na primjer, ne pogađa sve isto. Ponovo pozivam vlast u entitetima i lokalnim zajednicama da višak prihoda, koji su rezultat rasta cijena, iskoriste da direktno pomognu onima koji su najugroženiji, a zna se ko su i u kojim oblastima je moguće intervenisati. Ovako, kroz poresku politiku, te dobre efekte koriste i oni koji finansijski dobro stoje i koje neće ozbiljnije ugroziti pojedinačne korekcije cijena – kaže Tegeltija.
Da li pod direktnim intervencijama mislite i na povećanje plata, davanja ili samo kroz određene subvencije?
– Plate treba da rastu, ali trku sa cijenama nikada nisu uspjele stići. Ali, ako postoje problemi sa javnim prevozom, potrebno je pomoći prevoznike kako ne bi bili primorani da dižu cijene. Ako ima problema u vrtićima zbog poskupljenja, potrebno je i tu intervenisati. Vlast je ta koja mora da ima informacije koje su to kategorije društva – naveo je Tegeltija.
Tajni spisak
Da li ste uradili sve što možete, sa aspekta funkcije koju obavljate, da dođete do spiska na kojem su imena onih kojima je zabranjen ulazak u BiH, a koji je u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, na kojem su i profesori?
– Zakon propisuje da predsjedavajući i njegovi zamjenici nemaju nikakvu mogućnost niti se smiju uključivati u operativni rad službe, a ovo što služba radi jeste ta vrsta posla. Nije problem da vidim spiskove, ali ne mogu da ih saopštim niti javnosti ni pojedincima. Na našem je oko 300 osoba, najviše onih koje se povezuju sa radikalnim islamom. Dio čine oni iz svijeta kriminala, korupcije, ali ima i onih koje nazivaju interesantnim licima. Mogu reći da na spisku nema javnih ličnosti iz bilo koje zemlje, a bilo bi dobro javno reći kome se zabranjuje ulazak. Mislim da ćemo pokušati da kroz neku zakonsku regulativu to saopštimo, kao što je Crna Gora saopštila Matiji Bećkoviću da mu je zabranjen ulazak u tu zemlju – zaključio je Tegeltija.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
