Gerberi su uglavnom jednogodišnje biljke koje rastu do 45 santimetara u visinu, a u područjima s blagom klimom uzgajaju se kao trajnice.
Veoma su otporni, mogu da podnesu temperaturu i nekoliko stepeni ispod nule, ako se prije zime pokrije petnaestak centimetara debelim slojem slame.
Gerber biljka inače potiče iz Afrike, Sjeverne Amerike, sa Madagaskara i iz tropskih predjela Azije, postoji oko 100 vrsta gerbera, od kojih 30-ak raste u prirodi.
Danas se većinom uzgajaju hibridni kultivisani gerberi, uključujući i one patuljastog rasta, čiji cvatovi mogu biti većeg ili manjeg obima.
Cvatovi gerbera se nalaze na dugim cvatnim štapovima i odlikuju se intenzivnim bojama: crvenom, ružičastom, narandžastom, žutom, bijelom i krem, često sa crnom sredinom.
Ovaj cvijet se lako uzgaja i održava, a cvjeta cijeloga ljeta. Gerber bi trebalo uzgajati na toplim i sunčanim mjestima, u vlažnom, dobro dreniranom zemljištu. Možete ga saditi i u saksijama, baštama, kamenjarima.
Najbolje vrijeme za sadnju gerbera je period aprila i maja, jer se cvjetni pupoljci formiraju u vrijeme kada ima najviše svjetlosti, a sunčeva svjetlost je najbitniji uslov za obilno cvjetanje ove biljke.
Ono što je posebno potrebno paziti jeste da se zemlja u kojoj gerber raste nikada potpuno ne isuši, pa je potrebno da je stalno održavate vlažnom. Biljku treba redovno prihranjivati, poželjno je jednom u dvije nedjelje ili pak jednom nedjeljno odgovarajućim đubrivom, posebno ako je biljka u periodu cvjetanja.
Ocvale cvatove treba odstranjivati kako bi se podsticao na novo cvjetanje. Razmnožava se dijeljenjem biljke ili sjemenom.
Gerber je popularan i kao cvijeće za bukete, pa se može naći u skoro svakoj cvjećari.
Ovaj cvijet simboliše sreću i radost, a povezan je i sa ljepotom, čistotom i nevinošću. Pošto je i simbol djece i majčinstva, obično se poklanja u buketu ženama koje su dobile bebu ili koje je očekuju.
Kao rezano cvijeće u vazi može da stoji do dvije sedmice, ako mu redovno mijenjate vodu.
Foto: Unsplash/Regina Mansor
Izvor: Nezavisne
