Naš mozak napreduje zahvaljujući izazovima i novinama jer to jača dijelove mozga koji su najosjetljiviji na starenje.
Izazovi su važni za očuvanje moždanih funkcija, ali to ne znači da samo naporan rad može donijeti zdravstvene koristi.
Postoje i jednostavni i zabavni načini da zaštitite mozak dok starite.
Mozak voli izazove
Ako biste mogli da birate između lakog i teškog zadatka, većina ljudi vjerovatno bi izabrala lakši.
To je potpuno prirodno, jer je korišćenje mentalnih prečica dio ljudske biologije i način na koji organizam štedi energiju.
Tehnologija je dodatno olakšala takav način funkcionisanja, pa je danas veoma primamljivo završavati obaveze uz što manje mentalnog napora.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da smanjena mentalna aktivnost može negativno uticati na zdravlje i kvalitet života u starosti.
Istraživači navode da se „zdrav životni vijek“, odnosno broj godina provedenih u dobrom zdravlju, smanjuje u mnogim dijelovima svijeta.
Kada je riječ o mozgu, postoje aktivnosti koje mogu pomoći u očuvanju mentalnih sposobnosti i usporavanju njihovog slabljenja.
Prostorna orijentacija čuva mozak
Naučnici smatraju da je hipokampus, dio mozga zadužen za prostornu orijentaciju i pamćenje, među prvima pogođen Alchajmerovom bolešću.
Neurolog Denis Čen sa Univerzitetskog koledža u Londonu ističe da je gubljenje često jedan od prvih simptoma bolesti.
Studije su pokazale da vozači hitne pomoći i taksisti imaju nižu stopu smrtnosti povezane sa Alchajmerovom bolešću, vjerovatno zato što često koriste mozak za prostornu navigaciju.
Takođe je poznato da taksisti koji godinama pamte gradske ulice bez pomoći navigacije imaju razvijeniji hipokampus.
Stručnjaci savjetuju da se prostorne vještine mogu poboljšavati sportovima poput orijentiringa, ali i jednostavnim svakodnevnim navikama, poput snalaženja bez GPS navigacije.
I pojedine video-igre prostorne navigacije mogu pomoći u očuvanju pamćenja.
Društveni život smanjuje rizik od demencije
Brojna istraživanja pokazala su da društvena aktivnost značajno štiti mozak od kognitivnog pada.
Stariji ljudi koji su društveno aktivniji imaju bolje mentalno zdravlje i manji rizik od razvoja demencije.
Velika istraživanja pokazala su da društveno aktivni ljudi imaju između 30 i 50 odsto manji rizik od demencije u odnosu na one koji su izolovaniji.
Stručnjaci objašnjavaju da druženje smanjuje stres i istovremeno aktivira više dijelova mozga – od jezika i pamćenja do planiranja i emocionalne obrade.
„Razgovori, diskusije i razmjena ideja mogu imati zaštitni efekat na mozak“, kaže epidemiolog Pamela Almeida-Meza sa King’s Collegea u Londonu.
Cjeloživotno učenje pravi veliku razliku
Istraživanja pokazuju da ljudi koji više vremena provedu u obrazovanju imaju manji rizik od razvoja demencije.
Međutim, stručnjaci naglašavaju da učenje ne mora stati nakon škole ili fakulteta.
Mozak voli izazove, nove informacije i aktivnosti koje podstiču razmišljanje, jer se tako stvaraju nove nervne veze i jača takozvana kognitivna rezerva.
To je sposobnost mozga da se prilagođava i regeneriše tokom cijelog života.
Stručnjaci savjetuju aktivnosti poput čitanja, baštovanstva, razgovora o knjigama, učenja novih vještina ili bilo čega što aktivira mozak i izvodi čovjeka iz rutine.
Male promjene mogu imati veliki efekat
Psiholozi naglašavaju da nije potrebno potpuno promijeniti život kako bi mozak ostao aktivan.
Dovoljne su male svakodnevne promjene – nova ruta tokom šetnje, više druženja, čitanje ili novi hobi.
Sve to, navode stručnjaci, pomaže u očuvanju moždanih funkcija, usporava starenje i istovremeno čini život zanimljivijim i kvalitetnijim.
Foto: Pexels/Ilustracija
Izvor: Nezavisne
