Ratari privode kraju fungicidni tretman za zaštitu pšenice od fuzarioze klasa. Ovo je široko rasprostranjeno gljivično oboljenje koje se u zavisnosti od vremenskih uslova javlja skoro svake godine u slabijem ili jačem intenzitetu i može da ugrozi kvalitet zrna i smanji prinos do 20 odsto.
Mićo Petrović iz Broca nije uspio da obavi tretman pšenice prije cvjetanja, te se nada da neće oboljeti.
– Imamo oko deset hektara zasijano. Za sada je u dobrom stanju, mada je malo niža radi suše. Očekujem 20 odsto manje prinosa, jer ova kiša što je sada pala, bila nam je potrebna i ranije ali vjerujem da će i sada dobro doći – kaže Petrović.
Božidar Vasić pšenicu je zasijao na 12 hektara i zaštitio je od fuzarioze klasa i bolesti lista. Iako za ovaj tretman zavisno od sredstava koja se koriste treba izdvojiti od 42 pa do 95 KM po hektaru, koliko košta najskuplja zaštita, koristi su višestruke.
– Svake godine mi štitimo usjev i imamo prinos dosta visok. Možemo da se poredimo sa najvećim evropskim zemljama koje imaju proizvodnju na najvećem nivou kao što je Francuska, Njemačka, a to je iznos od osam tona po hektaru i više. Ozbiljniji proizvođači ovdje u Semberiji mogu da proizvedu ako rade potpunu agrotehniku – navodi Vasić.
Posljednjih deset godina tretman protiv fuzarioze pšenice postao je uobičajen na našim poljima. Bolest se javlja i počinje da se razvija u vrijeme cvjetanja pšenice. Za rane sorte ovaj tretman je završen, ali mogu ga obaviti ratari koji su zasijali kasne sorte.
– Ovdje treba izdvojiti jedan broj proizvođača kod kojih su kasniji rokovi sjetve i koji su posijali kasnije sorte pšenice pa možda bi mogli da uhvate povoljan momenat za adekvatnu primjenu odgovarajućih fungicida ali treba da odu na parcelu da vide i procijene da li je njihova pšenica već procvjetala, da pogledaju unutar usjeva da li su prašnici opali po zemlji, te da li su ih kiša ili vjetar sprali – rekao je Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Grada Bijeljina.
Simptomi bolesti na klasovima mogu se uočiti dok su oni još zelene boje. Kasnije takvi zaraženi klasovi daju šuplja i crna zrna, koja nisu pogodna za ljudsku ishranu zbog velike količine mikotoksina.
Foto: rtrs.tv
Izvor: RTRS
