BANJALUKA – Povrće je već poskupjelo u odnosu na septembarske cijene, a u narednom periodu one će samo rasti pa će u odnosu na prošlu godinu, u prosjeku, biti više 50 do 70 odsto.
Potvrdio je ovo za “Nezavisne” Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS. Napominje da je sve to posljedica loše godine, koja je bila vrlo kišna, a prinos je bio dosta manji.
Mastalo ističe da su već znatno poskupjeli kupus i luk, ali u narednih mjesec-dva biće još rasta cijena. On kaže da je veleprodajna cijena luka 0,70 KM po kilogramu, krompira oko 0,40 KM, a kupusa 0,40-0,80 u zavisnosti od vrste.
To znači da su maloprodajne cijene ovog povrća na rafama znatno više.
“Cijena luka je već mnogo viša nego lani, za nekih 50 odsto, kupusa takođe, možda i više od 50 odsto, a i cijena krompira je trenutno viša nego lani, mada se, baš zbog toga što je bilo mnogo krompira, u ponudi još drži na nižem nivou”, kaže Mastalo.
Dodaje da povrtari koji su skladištili zalihe krompira čekaju, a budući da se očekuje manjak konzumnog krompira, slijedi siguran rast i njegove cijene, koji nas čeka već krajem godine.
“I tu se očekuje da će porasti i do 30 odsto”, kaže Mastalo.
Prema njegovim riječima, povrće koje je bilo lošijeg kvaliteta već je prodato jer nije moglo čekati da se skladiši, tako da su ga se povrtari rješavali odmah “sa njive”, a to je uticalo na pad cijene krompira, luka i kupusa u devetom mjesecu.
“Onaj ko je imao dobar kvalitet povrća, skladištio ga je i čeka bolje cijene”, tvrdi Mastalo.
Jedna Banjalučanka, koja često pazari na pijaci, kaže da viđa mnogo kupaca koji kupuju samo po jednu ili dvije glavice luka i nekoliko krompira.
“To se inače najviše jede jer je bilo i najjeftinije, a sad ako i to povrće poskupi, trpeze će biti sve siromašnije”, rekla je ona.
Povrtari u FBiH kažu da se bore s posljedicama loše godine, a mnogo plodova njihovog rada već je prekrila trulež.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, uprkos svim poteškoćama s kojima se susreću, mišljenja je da će se sve to pokriti uvozom kao što je i ranije bila praksa.
“Jeste godina bila loša, jeste sve podbacilo, ali se ova naša država uvijek oslanja na uvoz. Inače, mi nemamo dovoljno proizvodnje koliko nam je potrebno”, kaže Bićo.
Problem im najviše predstavlja truljenje, koje im odnosi dobar dio tih plodova.
“Luk i dalje trune, neće dočekati ni pola zime, istrunuće sav. Niko ne zna koliko je propalo, ali u pitanju su velike količine, jer je bila velika vlaga i vrlo loš kvalitet svega”, kaže Bićo.
Dodaje da se proizvođači trude da koliko-toliko raščišćavaju skladišta i zato proizvode daju budzašto.
“Luk, recimo, sada možete kupiti za pola marke po kilogramu, ali je upitnog kvaliteta. Krompiru je cijena od 0,80 KM”, kaže Bićo.
Nezavisne
