Automobilska industrija posljednjih godina prolazi kroz ogromne promjene. Elektrifikacija, veliki ekrani osjetljivi na dodir i minimalistički enterijeri postali su standard kod mnogih novih modela.
Međutim, jedan novi trend izaziva sve više zabrinutosti među stručnjacima i vozačima.
Kako upozorava automobilski novinar Ben Zaharija u tekstu za “CarExpert“, proizvođači sve češće uklanjaju klasičnu ručicu pokazivača pravca i na njeno mjesto postavljaju birač mjenjača, što smatra ozbiljnim bezbjednosnim problemom koji bi mogao dovesti do nesreća.
“Ovaj trend mora da prestane prije nego što neko nastrada”, poručuje autor.
Decenije standardizacije sada se polako brišu
Tokom većeg dijela moderne automobilske istorije osnovne komande u vozilu bile su relativno standardizovane.
Još od pedesetih godina prošlog vijeka automatski mjenjači uglavnom koriste isti raspored oznaka PRNDL (Park, Reverse, Neutral, Drive, Low), dok su pokazivači pravca ostali na približno istom mjestu bez obzira na marku automobila.
Prema autoru teksta, upravo ta standardizacija omogućila je vozačima da bez većih problema prelaze iz jednog automobila u drugi.
Međutim, posljednjih godina proizvođači sve češće eksperimentišu sa osnovnim komandama koje su generacije vozača koristile gotovo instinktivno.
Tesla pokrenula trend koji sada svi kopiraju
Jedan od ključnih trenutaka dogodio se sa Teslom.
Kompanija je u Modelu 3 postavila birač mjenjača na mjesto gdje se kod mnogih vozila nalazi ručica pokazivača pravca. Problem je dodatno pojačan činjenicom da je ta komanda izgledala i djelovala veoma slično klasičnom žmigavcu.
Iako je promjena u početku djelovala neobično, mnogi proizvođači počeli su da usvajaju slična rješenja, pa se danas ovakav koncept pojavljuje u sve većem broju novih modela.
Autor navodi da se trend sada širi toliko brzo da pojedini proizvođači čak i tokom redizajna postojećih modela uklanjaju tradicionalne komande i zamjenjuju ih novim rasporedom.
Minimalizam postao važniji od ergonomije
Zaharija smatra da je cijeli trend dijelom posljedica pomame za minimalističkim enterijerima koje je popularizovala Tesla.
Veliki broj novih električnih automobila, posebno kineskih modela, danas dolazi sa gotovo praznim komandnim tablama, bez fizičkih tastera i sa velikim ekranima postavljenim u sredini kabine.
Proizvođači tvrde da pomjeranje mjenjača oslobađa prostor u centralnoj konzoli, ali autor ističe da mnogi od njih taj dodatni prostor uopšte ne koriste za nešto korisno.
Njegova procjena je da bi pravi razlog mogao biti mnogo jednostavniji – smanjenje troškova proizvodnje.
“Moja pretpostavka je da na svakom automobilu mogu da uštede nekoliko dolara na instalacijama i ožičenju”, navodi autor.
Novinari već prave opasne greške za volanom
Da problem nije samo teorijski, pokazala su iskustva sa predstavljanja novih automobila.
Autor opisuje situaciju tokom jednog testiranja na kojem su bile dostupne dvije gotovo identične verzije istog modela.
Jedna je koristila klasičan raspored komandi, dok je druga imala birač mjenjača postavljen uz upravljač na mjestu gdje vozači očekuju pokazivač pravca.
Prelaskom iz jednog automobila u drugi novinari su instinktivno posezali za pogrešnom ručicom.
U pojedinim slučajevima umjesto uključivanja žmigavca ubacivali su vozilo u neutralni položaj tokom skretanja.
Još opasniji problem sa tempomatom
Autor navodi i primjer jednog plug-in hibridnog SUV-a koji je dodatno zakomplikovao situaciju.
Na tom modelu ručica mjenjača, smještena na mjestu pokazivača pravca, istovremeno služi i za upravljanje tempomatom.
To znači da vozač koji instinktivno pokuša da uključi desni žmigavac može slučajno da aktivira prethodno podešenu brzinu tempomata.
“Rizikujete da automobil ponovo ubrza na brzinu sa autoputa dok skrećete u bakin prilaz”, upozorava autor.
Iako ovakvi sistemi imaju zaštitne mehanizme, sama mogućnost zabune pokazuje koliko raspored komandi može uticati na bezbjednost vožnje.
Najveći problem nisu vlasnici automobila
Zanimljivo je da autor ne smatra da su najveći rizik ljudi koji svakodnevno voze isti automobil.
Vlasnici će se vremenom naviknuti na novi raspored komandi, baš kao što su se vozači navikavali na brojne druge tehnološke promjene.
Prava opasnost, kako navodi, nastaje kada vozilo koristi neko ko nije upoznat sa njegovim sistemom.
To mogu biti članovi porodice, prijatelji kojima je automobil pozajmljen, vozači službenih vozila ili ljudi koji iznajmljuju automobile tokom putovanja.
U takvim situacijama vozač reaguje instinktivno, oslanjajući se na decenije naučenih navika.
Ako se osnovne komande nalaze na potpuno drugačijem mjestu, mogućnost greške značajno raste.
Ljudi automobile mijenjaju mnogo rjeđe nego što mislite
Autor podsjeća da prosječan vozač ne kupuje novi automobil svake godine.
Prema podacima navedenim u tekstu, Australijanci vozila u prosjeku mijenjaju svakih pet do sedam godina, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama prosjek čak 8.4 godine.
To znači da veliki broj ljudi godinama koristi isti raspored komandi prije nego što sjedne u potpuno drugačije vozilo.
Zbog toga svaka velika promjena osnovnih kontrola zahtijeva dodatno prilagođavanje koje može dovesti do zabune u ključnim trenucima tokom vožnje.
Da li automobilska industrija ide predaleko?
Tekst otvara šire pitanje o tome koliko daleko proizvođači smiju da idu u potrazi za inovacijama i drugačijim dizajnom.
Dok elektrifikacija, napredni sistemi pomoći vozaču i digitalizacija donose brojne prednosti, autor smatra da osnovne komande koje direktno utiču na bezbjednost ne bi trebalo mijenjati samo zbog dizajnerskih trendova.
Posebno upozorava da automobilska industrija rizikuje da zanemari ergonomiju i navike vozača zarad minimalističkog izgleda kabine.
“Prestanite sa tim”
Na kraju teksta poruka autora je veoma jasna.
Nakon više od pola vijeka relativno standardizovanih komandi, proizvođači automobila počeli su da eksperimentišu sa nečim što je godinama funkcionisalo bez problema.
I dok pojedine inovacije mogu djelovati moderno i futuristički, Zaharija smatra da se kod pokazivača pravca i birača mjenjača prešla granica razumnog.
Njegov zaključak staje u tri riječi:
“Prestanite sa tim.”
Foto: Pixnio
Izvor: Nezavisne