Iako bi zdravstveni sistemi širom svijeta željeli brže smanjenje broja pušača, trenutne politike uglavnom se svode na zabrane. Ali šta ako zabrane nisu dovoljne i šta ako mnogi jednostavno ne mogu ili još nisu spremni da prestanu?
U toj tišini, milioni ostaju zaboravljeni, izvan dometa podrške, izvan fokusa zdravstvene politike. I dok sistem šuti, sve više stručnjaka poručuje: vrijeme je za promjenu pristupa. Vrijeme je za realna, naučno utemeljena rješenja koja odgovaraju stvarnim ljudima i njihovim potrebama.
Vrijeme je da promijenimo pristup
„Pušenje je i dalje jedan od vodećih uzroka hroničnih bolesti u BiH, a poruke se svode na ‘prestanite’ – bez stvarne pomoći“, upozorava prof. dr. sc. med. Suzana Savić, specijalista porodične medicine i sekretar Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske.
„Zavisnost od duhana nije samo fizička, već i psihološka. Potrebna je individualna podrška, razumijevanje i informacije o manje štetnim alternativama koje danas postoje. Ljude treba uključiti, ne isključivati.“
Kao pozitivan primjer, Savić ističe nove Smjernice za borbu protiv pušenja, koje je pripremilo njeno udruženje. One prepoznaju razliku između različitih duhanskih i nikotinskih proizvoda jer svi ne nose isti rizik.
„Primarna zdravstvena zaštita mora biti okosnica borbe protiv pušenja. Naš cilj je osnažiti porodične ljekare da pruže tačne, savremene informacije, posebno onima koji ne uspijevaju u potpunosti prestati, ali žele smanjiti rizik“, zaključila je Savić.
Podaci koji govore više od riječi: Španija vs Švedska
Kada govorimo o ovoj temi, možemo povući idealnu paralelu između Španije, kojoj su fokus u borbi protiv pušenja isključivo restriktivne zabrane i Švedske, koja je zapravo postala prva zemlja bez duvanskog dima.
U Španiji, gotovo 100 ljudi svakog dana izgubi život zbog posljedica pušenja. Zakonodavci pooštravaju mjere, zabranjuju pušenje u parkovima, na plažama, pa čak i u vozilima, ali uprkos svemu, broj oboljelih ostaje visok. Ipak, prognoze pokazuju da će Španija biti među zemljama koje će u budućnosti morati najviše povećati zdravstvene troškove za liječenje od raka.
S druge strane, Švedska je usvojila drugačiji pristup. Umjesto isključivo zabrana, razvila je politiku zasnovanu na smanjenju štete. Zahvaljujući dostupnosti manje štetnih alternativa i otvorenom dijalogu s građanima, stopa pušenja u Švedskoj je najniža u EU, a istovremeno bilježe i najnižu stopu obolijevanja od raka pluća. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Švedska je i zemlja koja će imati najmanju potrebu za povećanjem zdravstvenih troškova u ovoj oblasti do 2050. godine.
Ovim primjerom dolazi se do zaključka da borba protiv pušenja ne smije stati na zabranama. Ona mora uključiti i one koji su prestali, i one koji pokušavaju.
Foto: Alan/Pixabay
Izvor: Nezavisne
