Republika Srpska ima ogromno arheološko, graditeljsko i prirodno nasljeđe i to je njena lična karta pred cijelim svijetom, što je za ponos, izjavila je vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske Јasna Milešević.

Ona je istakla da je u pripremi foto-monografija o zaštićenim nekropolama sa stećcima sa Uneskove liste na području Republike Srpske, koja bi trebala biti objavljena na jesen.

– Do sada institucije Republike Srpske nisu objavljivale ozbiljnije monografije koje se bave ovim segmentom naše kulturne baštine – izjavila je Mileševićeva u intervjuu Srni.

SANIRAN SPOMENIK U HAŠANIMA

Ona je rekla da je prošle godine saniran spomenik žrtvama ustaškog i nacističkog terora u Hašanima, otprilike u isto vrijeme kada su izvođeni radovi na obnovi rodne kuće književnika Branka Ćopića.

Mileševićeva je naglasila da se Zavod prošle godine upustio i u izradu projektne dokumentacije za obnovu i sanaciju više objekata, od kojih je posebno istakla kuću u kojoj je održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu.

– Posebno me raduje saradnja sa Eparhijom pakračko-slavonskom, koja se prvenstveno ogleda u izradi projektne dokumentacije za obnovu Srpske škole u Јasenovcu, a koja će predstavljati malo uzdarje srpskom narodu – ističe Mileševićeva.

Prema njenim riječima, Zavod ima odličnu saradnju i sa parohijom u Ljubinju, koja neumorno radi na očuvanju kulturne baštine, te su ih podržali projektom buduće stalne muzejske postavke.

– Proljetos smo izvršili rekognosciranje /ciljani pregled terena/ gradiške i srbačke opštine radi sređivanja evidencije zaštićenih dobara i evidentiranja novih. Iznenadilo nas je bogatstvo naših krajeva – ogromno arheološko, graditeljsko i prirodno nasljeđe, koje je naša lična karta pred cijelim svijetom i na to treba da budemo ponosni – navela je Mileševićeva.

PARK PRIRODE “ORЈEN” U 2020. PROGLAŠEN ZAŠTIĆENIM PODRUČЈEM

Mileševićeva ističe da je specifičnost Zavoda i činjenica da pod jednim krovom postoje odjeljenja koja se bave zaštitom kulture, ali i zaštitom prirode, a posebno je ponosna na rad Odjeljenja za zaštitu prirode.

Ona je naglasila da je praksa širenja zaštićenih područja s ciljem približavanja evropskim i svjetskim brojkama nastavljena i u 2020. godini.

– Tu prvenstveno mislim na proglašenje novog zaštićenog područja – park prirode `Orjen`. Osim toga, vršena su i terenska istraživanja Tare i Ljubišnje, te Gostilja na Ozrenu – dodala je Mileševićeva.

Ona je navela da je prošle godine usvojena Uredba o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama na kojima je Zavod kroz stručne aktivnosti radio od 2017. godine.

Mileševićeva je istakla da je Zavod potpisao i dva protokola o saradnji, sa Republičkom upravom za geodetske i imovinskopravne odnose i Republičkim zavodom za geološka istraživanja, koji će u velikoj mjeri olakšati obavljanje svakodnevnih aktivnosti Zavoda.

DIGITALIZACIЈA BOGATE GRAĐE – RAD PUNIM KAPACITETOM

– Budući da smo svjesni da vrijeme u kome živimo zahtijeva veću transparentnost i dostupnost informacija i podataka, odlučili smo se na ubrzavanje procesa digitalizacije naše bogate građe – koju ljubomorno čuvamo, a koja pokriva period od gotovo pola vijeka – navodi Mileševićeva.

Ona je u intervjuu za Srnu rekla da je Zavod u 2020. radio punim kapacitetom i da će se rezultati tog rada najbolje vidjeti ove godine jer ni u jednom trenutku nisu poklekli pred izazovima pandemije, već su sve svoje skromne kapacitete usmjerili na zaštitu i promociju kulturne i prirodne baštine Republike Srpske.

– Kad kažem skromne, ne mislim na kvalitet stručnih saradnika, koji odgovorno i profesionalno vrše svoje poslove u Zavodu, nego na njihov mali broj i minimalna materijalna sredstva kojima raspolažemo – pojasnila je Mileševićeva.

Ona je rekla da su u 2020. iz Zavoda ka različitim adresama uputili više projektnih aplikacija svjesni činjenice da se u pandemiji, zbog prioritetnijih stvari, ne mogu oslanjati isključivo na budžetska sredstva, što se pokazalo kao izuzetno plodotvorno i korisno.

– Ovaj vid rada do sada nije bio zastupljen u Zavodu jer smo se oslanjali na vlastita sredstva za programske aktivnosti. Na ovaj način, proširićemo naše radne angažmane i nastojati vratiti dio stare slave Zavoda, kada smo bili nosioci i projektnih i izvedbenih aktivnosti na našem nepokretnom kulturnom blagu – kaže Mileševićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo što se u periodu od kada je preuzela rukovođenje Zavodom stvari polako vraćaju na svoje mjesto i što predan rad daje prve rezultate.

– Nadam se da ćemo istim tempom nastaviti i ove godine – zaključila je vršilac dužnosti direktora Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Јasna Milešević.

Foto: https://srpskainfo.com/

Izvor: SRNA

Prethodni članakMatica srpska – pokretač nauke i kulture kod Srba
Naredni članakU užem izboru za NIN-ovu nagradu 17 romana