Vijesti

Majkić: Budžetski novac se nezakonito troši bez sankcija

Predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Doma naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić izjavila je da godinama iste institucije na nivou BiH dobijaju mišljenja sa rezervom od revizora, a pravosudne institucije nikada nikoga nisu sankcionisale zbog nezakonitog trošenja budžetskog novca.

Ona je navela da je Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara BiH dobilo najviše primjedbi i preporuka revizora kada je riječ o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2019. godinu.

– To je tradicionalno loša institucija po ocjeni revizora koja godinama ne poštuje preporuke i ne pravi nikakav pomak nabolje – rekla je Majkićeva u intervjuu Srni.

Ona ističe da su prilikom finansijske revizije uočeni nedostaci pri popisu sredstava i obaveza, jer revizija nije mogla potvrditi tačnost bilansnih pozicija u dijelu potraživanja obaveza i stalnih sredstava Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara, što je, kako je ocijenila, značajna greška koja se godinama ponavlja.

Majkićeva je ukazala da su bili i veoma česti interni premještaji državnih službenika u Ministarstvu inostranih poslova.

– Riječ je o onim državnim službenicima koji su bili na probnom radu, što je izazivalo prijem novih službenika mimo zakona. I to je primjedba koja se godinama ponavlja u ovoj instituciji – rekla je Majkićeva.

Ona je dodala da je dat veliki broj primjedbi i preporuka Kancelarije za reviziju institucija BiH koje bi Ministarstvo inostranih poslova trebalo da uradi da bi se stanje počelo mijenjati u ovoj instituciji, ali da se to godinama ne čini.

Majkićeva je navela da su tradicionalno najlošije institucije Ministarstvo odbrane i Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara, kojima revizori godinama upućuju iste primjedbe.

– Najveći broj primjedbi svim institucijama koje su dobile mišljenje sa rezervom odnosi se na slabosti u primjeni propisa kod javnih nabavki – rekla je Majkićeva, ocijenivši da je to najveća bolest i rana institucija BiH.

On je ukazala da su nedostaci internih kontrola, slabosti prilikom planiranja i kontrole izvršenja budžeta, te pri zapošljavanju u institucijama BiH “rak rana” budžetskih korisnika, koji bez ikakvih efekata gutaju budžetski novac.

Majkićeva je napomenula da su revizori i ovog puta dali 483 preporuke institucijama BiH.

Ukoliko se ima u vidu da je realizovan mali broj preporuka iz ranijih godina, kaže Majkićeva, onda se može reći da institucije BiH praktično svake godine dupliraju novi broj preporuka.

– Postaje gotovo nemoguće dostići njihovu realizaciju. Očito je da nešto treba mijenjati u samom načinu rada i revizije, bez obzira što se kaže da revizija radi u skladu sa standardima – smatra Majkićeva.

Ona ističe da se revizija ne usuđuje dati nijedno negativno mišljenje, koje bi moglo da bude opomena da institucije počnu da mijenjaju stvari i da poštuju zakonske propise, odnosno da budu sankcionisani za nepoštovanje i nepridržavanje zakona i propisa.

U cijeloj priči o revizorskim izvještajima, kaže Majkićeva, Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH tradicionalno od Kancelarije za reviziju ne dobija mišljenje.

– Revizori se suzdržavaju da daju bilo kakvo mišljenje zbog ograničavanja obima revizije, s obzirom da Oba ne daje dovoljno dokumenata na osnovu kojih bi Kancelarija za reviziju mogla dati mišljenje –  rekla je Majkićeva.

Ona je podsjetila da Kancelarija za reviziju nema generalnog revizora nakon smrti Dragana Vrankića i da ovu instituciju vode dva zamjenika, te da je u toku konkurs za izbor generalnog revizora.

Majkićeva očekuje da će nakon toga u direktnim kontaktima sa članovima obje komisije za finansije i budžet parlamenta BiH biti napravljen dogovor o tome šta treba učiniti kako bi se stvari promijenile.

– Dobar dio odgovornosti je i na ovoj instituciji, ali ona svoje izvještaje dostavlja parlamentu koji joj je prvi partner. Ako parlament ne radi dobro svoj posao i ne istrajava na preporukama revizije onda ni rezultati neće biti dobri – rekla je Majkićeva.

Ona ukazuje da niko ne može tačno da izračuna kolike su štete zbog nepoštovanja preporuka revizije, kao i da su javne nabavke godinama ključni problem.

– Sigurno je da bi se mogle postići značajne uštede ne samo u promjeni zakona, nego u primjeni već postojećeg zakona –  istakla je Majkićeva.

Ona je navela da pravosudne institucije, u prvom redu Tužilaštvo, nikada nisu pokazivali poseban interes za revizorske izvještaje.

– U posljednje vrijeme imamo poneki slučaj i to je dokaz da se na tom planu slabo radi. Morale bi pravosudne institucije više raditi na tom planu, što bi moglo biti upozorenje svakome ko ne radi svoj posao kako treba da će biti sankcionisan – rekla je Majkićeva.

Ona smatra da bi bilo logično da svi revizorski izvještaji, koji su dobili ocjenu sa rezervom bilo na finansijsku ili reviziju usklađenosti sa zakonskim propisima, budu analizirani ne samo u parlamentu, nego i Savjetu ministara, a onda i Tužilaštvu.

Majkićeva ističe da je to prilika da se pokaže funkcionisanje pravne države.

– Ako institucije i njeni čelnici znaju da će biti sankcionisani zbog propusta, sigurna sam da bi se broj grešaka značajno smanjio, a broj preporuka koje daje revizija rješavati. Do sada u BiH nije bilo nikakvog odjeka na tom planu i zbog toga jeste takvo stanje – zaključila je Majkićeva.

Kancelarija za reviziju institucija BiH završila je izvještaje o finansijskim revizijama 75 institucije BiH za 2019. godinu od kojih je samo 21 dobila čisto pozitivno mišljenje, 44 pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, devet mišljenje sa rezervom, dok su se za jednu instituciju revizori uzdržali od davanja mišljenja zbog ograničenosti obima revizije.

Revizorski izvještaji su dostavljeni parlamentu BiH kako bi se njime bavile komisije za finansije i budžet Predstavničkog i Doma naroda parlamenta BiH, a potom i oba doma Parlamentarne skupštine.

Foto: D.S/klix.ba

Izvor: SRNA

Prikaži više

Povezani članci

Back to top button
Close