Sudija Ustavnog suda Republike Srpske Radomir Lukić izjavio je da prijedlozi Venecijanske komisije u vezi sa funkcionisanjem Ustavnog suda BiH idu za tim da on dobije ekstraustavni ili nadustavni karakter i praktično postane sam svoj regulator, što je u jednoj ustavnoj državi prosto nemoguće.
Lukić je napomeno da je Venecijanska komisija popularan naziv komisije Savjeta Evrope za ostvarivanje demokratije putem prava, što bi značilo da je pravo osnovni instrument ili mehanizam koji dopušta demokratske ishode ako se demokratija shvati u vrlo širokom pojmu, a koji bi obuhvatao i neki idealni ustavni poredak.
– Mišljenje Venecijanske komisije koje se odnosi na Ustavni sud BiH, a koji je dat na zahtjev predsjednika Valerije Galić ne može da se podvede pod nešto takvo – istakao je Lukić, profesor ustavnog prava.
On je naveo da su tri prijedloga dali članovi Venecijanske komisije, od kojih je prvi da se i poslije isteka 70 godina života sudije produži mandat ukoliko drugi sudija koji treba da ga zamjeni nije izabran.
Potom, dodao je on, da se promjene pravila samog Ustavnog suda kako o kvorumu za rad, tako i o većini koja je potrebna za donošenje odluka.
– Treći je prijedlog Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH da promjeni poslovnik i tako omogući da se ukloni sadašnje stanje takozvane blokade u izboru sudije Ustavnog suda FBiH hrvatske nacionalne pripadnosti – naveo je Lukić za Srnu.
Pojašnjavajući zašto ovo prevazilazi granice komisije, Lukić je istakao da je izričita odredba Ustava BiH da je mandat sudija 70 godina starosti i to ukoliko prije toga ne podnesu ostavku ili ga iz nekih razloga ostale sudije ne smijene konsenzusom.
– Prema tome, stav ove komisije da to može da bude urađeno organskim ili ustavnim zakonom, a pretpostavlja se da će njihovo sljedeće mišljenje biti da to može da se uradi i pravilima samog suda, znači ništa drugo nego kršenje Ustava – konstatovao je profesor Lukić.
Prema njegovim riječima, sam prijedlog o produženju mandata i poslije navršenih 70 godina ne ispunjava svrhu Ustava i zbog toga je to van dometa same Venecijanske komisije i Ustavnog suda BiH.
– Kada je riječ o načinu na koji to može biti urađeno, nije istina da se to u slučaju BiH može uraditi, kako oni kažu, organskim zakonom što je svojstvo francuskog ustavnog sistema ili ustavnim zakonom jer je ovo materija Ustava koja ne može da se delegira zakonodavcu ili onom ko donosi ustavni zakon – naglasio je Lukić.
On je ukazao da je dovođenje ovakvog prijedloga u vezu sa principom lojalne saradnje između entiteta i države jednostrano prikazano.
– Nije samo u pitanju saradnja lojalna između entiteta i države, nego lojalna saradnja između države i entiteta na drugom polu, a sve s ciljem zaštite Ustavom utvrđenog rasporeda ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske nadležnosti između organa BiH ili institucija BiH i entiteta – rekao je Lukić.
On je ocijenio da je nedovoljno naglašavanje tog dijela lojalnosti zapravo održavanje dosadašnje prakse Ustavnog suda BiH da se on, kako bi rekao narod, uvijek isprsi onda kada treba oduzeti nadležnost entitetu, a ne sačuvati.
– Prema tome, ovo je jednostran stav Venecijanske komisije – konstatovao je Lukić.
Prijedlog da se pravilima Ustavnog suda mijenjaju odredbe o kvorumu i o većini potrebnoj za odlučivanje, dodao je Lukić, još jednom pokazuje da ova tema ne smije da bude tema pravila samog Ustavnog suda, nego da te i druge najvažnije stvari organizacije postupka pred tim sudom moraju da budu regulisane zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH, u najboljoj vjeri da Ustavni sud zadrži u granicama njegove nadležnosti, a ne da mu se omogući da postane novi i sekundarni ustavotvorac.
Kada je riječ o prijedlozima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Lukić je rekao da to ne bi komentarisao, ali da je potrebno da se odnosi koji odlučuju o izboru novog sudije dovedu na pristojnu mjeru, a ne da se po ko zna koji put dešava da jedan konstitutivni narod ne da drugom da izabere predstavnika na koga ne mogu imati nikakve primjedbe, što je sada slučaj u ovom federalnom domu.
Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope za pitanja iz oblasti ustavnog prava, usvojila je mišljenje o nekim pitanjima u vezi sa funkcionisanjem Ustavnog suda BiH, te predložila nekoliko koraka koje može preduzeti ovaj sud, među kojima su najbitniji produženje mandata sudija nakon što napune 70 godina i promjene u načinu glasanja na plenarnoj sjednici i u Velikom vijeću Suda.
Foto: rtrs.tv
Izvor. SRNA
