Profesor emeritus Nenad Kecmanović ocijenio je da se BiH, što se više spolja silom integriše, to se iznutra više spontano dezintegriše, a odnos kolektivnog Zapada prema Srbima podsjeća na onaj s početka devedesetih, koji je izazvao građanski rat.

Kecmanović je u autorskom tekstu za Politiku naveo da dok Amerikanci zamajavaju Evropljane projektima “na dugom štapu” poput tečnog gasa, kolonizovana EU hoće da od Srba napravi svoje podizvođače radova na zaokruživanju američkog dijela multipolarnog svijeta.

– Srpske zemlje im se čine lak plijen da utvrde američku sferu gravitacije barem u Evropi – naveo je Kecmanović, koji u tom kontekstu vidi i slanje njemačkih zvaničnika Olafa Šolca i Kristijana Šmita na Balkan.

Dok se Šolc pojavljuje u Beogradu sa zaoštrenim ultimatumom da Srbija uvede sankcije Rusiji, Šmit je, kaže Kecmanović, u BiH krenuo u odlučujuću ofanzivu unitarizacije BiH pod dominacijom Bošnjaka, protiv navodnog “separatizma” Republike Srpske i “Herceg-Bosne”.

– Nije visoki predstavnik, jer nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN, a bonska ovlašćenja ne postoje u dejtonskom ustavu, ali on se ponaša kao da jeste i da je sve po zakonu. U svemu tome mu asistiraju Izetbegović, Džaferović, Turkovićeva, a povremeno i on njima – opisuje Kecmanović ponašanje Šmita u BiH.

On podsjeća da oni žele “jedinstvenu Bosnu”, a srpski član Predsjedništva Milorad Dodik da entiteti budu samostalni po Dejtonu, ograđujući se službeno svaki put od njihovih izjašnjenja za sankcije BiH protiv Rusije, čime ih je učinio nevažećim.

U rusofobnoj histeriji na kolektivnom Zapadu sve prolazi što je protiv Rusa i Srba, pa se Šmit ne libi, kaže Kecmanović, da sankcioniše ministre Republike Srpske i “Herceg-Bosne”, jer “opstruišu jedinstvo BiH”.

Kecmanović napominje da se Šmit ne libi da se miješa u finansiranje izbora, da dijeli “žute i crvene kartone”, za koje u Banjaluci ne haju.

Napominjući da Dodiku, kad god kaže da neće da trpi bošnjačku dominaciju, taj zapad podvuče ime na “crnoj listi”, Kecmanović podsjeća na riječi Amerikanca Henrija Kisindžera iz 2014. godine, koji je zapitao zašto Srbe američki mediji nazivaju “separatistički Srbi”?

Od čega se to oni odvajaju i da li je to nešto ikada postojalo”, citira Kecmanović Kisindžera, koji navodi da se SAD ponaša kao da pokušava da natjera Srbe da se vrate u “mitsku Bosnu”, koja nikada u istoriji nije postojala, kao i da ne postoji “bosanski jezik”, ni “bosanska kultura”, te da su zapadne države glupo priznale BiH 1991. godine.

Kecmanović navodi i Kisindžerove riječi da su se Srbi 600 godina borili da ne budu pod dominacijom muslimana, uz pitanje zašto su ih SAD bombardovale.

Kecmanović dodaje da je danas, međutim, na čelu SAD umorni predsjednik, da EU predvodi kancelar koji ne vlada ni u svojoj stranci, a u Sarajevu je predstavlja njemački turista, te da su svi oni “nedorasli i domaćim, a kamoli svjetskim poslovima”, kao i da su De Golove evropatriote zamijenili “Bajdenovi potrkuši”.

Kecmanović ocjenjuje da je BiH slika i prilika EU, i to u njenoj karikaturalnoj minijaturi.

– Nikada EU nije imala manji kapacitet i nikada nije bila manje privlačna bosanskim mušterijama – naveo je Kecmanović, dodajući da evro rapidno guta inflacija, kao i da u EU svako radi po svom, dok kandidatima traže da se u svemu prilagođavaju politici EU.

Dodao je da iz EU, ipak, ponavljaju obmanu “sve zavisi od vas”, te da bi zato odgovor Srpske trebalo da bude – “ne, sve zavisi od vas i javite se kad odlučite”.

Kecmanović je podsjetio na Dodikove riječi da je “Srpska na prvom mjestu” ispred BiH i EU. A rodila se, kaže, uprkos tome što je 1992. godine svijet bio unipolarno antisrpski, Srbija pod sankcijama, Rusija pod Јeljcinom, Kina okrenuta sebi.

– Danas nije tako i odbijanje sankcija Rusiji nije samo emocija i hrabrost, nego i racionalan stav – ocijenio je Kecmanović.

On je dodao da evropski komesari brinu o /ne/miru i /ne/stabilnosti na Balkanu umjesto da se zabave o svom jadu u koji ih je uvalila Amerika, te da dok svijet oplakuje EU, odande liferuju mrtvorođene ideje o “EU u tri brzine” /Brisel/, “Pakt o Јugoistočnoj Evropi” /Berlin/, “Politička zajednica” /Pariz/.

Foto: TANJUG/JADRANKA ILIC

Izvor: SRNA


Prethodni članakServisna informacija Policijske uprave Doboj za dan 15.06.2022. godine
Naredni članakVW bi mogao da proda više električnih automobila od Tesle već 2024.