Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, dan kada se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih, događaj koji predstavlja samu suštinu i osnovu hrišćanske vjere.
Isus Hristos, Sin Božiji, svojim stradanjem na krstu preuzeo je grijehe cijelog čovječanstva, a svojim vaskrsenjem pobijedio smrt – posljedicu grijeha – i time darovao ljudima mogućnost vječnog života. Na taj način je potvrdio da je Mesija i Spasitelj svijeta.
Bez Vaskrsa, hrišćanska vjera ne bi imala svoje puno značenje, jer ovaj praznik označava pobjedu života nad smrću, dobra nad zlom.
Vjernici se na Vaskrs najprije okupljaju u hramovima na Svetoj liturgiji, u zajednici i molitvi, pri čemu se pričešćuju, sjedinjujući se sa Bogom. Nakon bogosluženja, praznik se nastavlja u porodičnom krugu, uz tradicionalne običaje.
Jedan od najradosnijih simbola Vaskrsa su šarena jaja, kojima se deca posebno raduju. Jaje označava novi život – kao što pile izlazi iz ljuske, tako je i Hristos izašao iz groba, pobijedivši smrt.
Za vaskršnjom trpezom, vjernici izgovaraju molitvu „Oče naš“ i pjevaju vaskršnji tropar: „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt pobijedi.“ Tokom tri dana praznovanja, pravoslavci se pozdravljaju riječima:
„Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“
Vaskrsenje Hristovo, kako je zabilježeno u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, najstariji je hrišćanski praznik, slavljen još od samih početaka hrišćanstva. On je ujedno i glavni pokretni praznik, po čijem se datumu određuju svi ostali pokretni blagdani u godini.
Isus Hristos, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije, došao je na svijet da svojom žrtvom spase ljudski rod, a svojim vaskrsenjem potvrdi pobjedu nad smrću. Bio je razapet na Golgoti, na mjestu gdje je, prema predanju, sahranjen Adam. I dok su ga mučili, Hristos je molio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.
Prema svetim jevanđeljima, u rano nedjeljno jutro njegov grob je obasjala jaka svjetlost, kamen sa ulaza se odvalio, i Hristos je vaskrsao. Žene mironosnice koje su došle do groba zatekle su ga otvorenog i praznog, a anđeo im je rekao: „Zašto tražite živoga među mrtvima?“ Tada im se javio sam Hristos.
On se ukazao svojoj majci Bogorodici i apostolima, rekavši im: „Mir svima“, i pokazao im rane sa krsta. Kada ga je apostol Toma posumnjao, Isus mu je dozvolio da dotakne rane, pa je odatle i nastao izraz „nevjerni Toma“, koji se odnosi na onoga ko sumnja.
Vaskrsli Hristos je na zemlji boravio još četrdeset dana, a zatim se vaznio na Nebesa i „sjeo s desne strane Oca“.
Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine utvrđeno je pravilo da se Vaskrs slavi prve nedjelje poslije punog Mjeseca, koji nastupi nakon proljetne ravnodnevice. Datum praznika tako može pasti između 4. aprila i 8. maja. Taj kanonski način računanja i danas primjenjuju sve pravoslavne crkve.
Zbog svog ogromnog značaja, svaka nedjelja u godini u pravoslavnoj tradiciji naziva se i „mali Vaskrs“ – podsjećanje na blagodat i pobjedu života koju Vaskrs simbolizuje.
Foto: AI Generated Photo/Grok
RTV Doboj
