Univerzitetski profesor Robert M. Hejden sa Univerziteta u Pitsburgu, koji se bavi međunarodnim odnosima s fokusom na bivšu Јugoslaviju, ocijenio je kako sve reforme u BiH mogu biti uspješne jedino ako uvažavaju realnost tri konstitutivna naroda i njihove interese.
Hejden je uputio komentare na dokument “Novi dogovor” koji su u okviru Vilson Centra izlobirali bošnjački unitaristi kako bi pokušali uticati na poglede i modelisanje novog američkog stava prema BiH koji bi u suštini vodio dominaciji Bošnjaka.
– Ne postoje pouzdani dokazi da su Srbi i Hrvati spremni da prihvate unitarističko upravljanje zemljom – navodi Hejden u analizi, piše Večernji list BiH.
Protiv nametanja
Prema njegovim navodima, pokušaj da se ostvari unitaristička platforma u BiH s dominacijom Bošnjaka vodila bi sukobu.
– Svaki napor da se stvori “novi dogovor” za BiH mora biti utemeljen na stvarnosti ove duboko podijeljene zemlje. Demokratija se, uostalom, mora temeljiti na pristanku vladajućih, a nema naznaka da će Hrvati ili Srbi u BiH pristati na “new deal”. To ne znači da su promjene nemoguće, već da se ne mogu nametnuti 50 odsto stanovništva, koje dominira, demografski i politički, Ustavom priznatim politikama koje pokrivaju oko 60 odsto teritorija. Ako neko želi proizvesti sukob u BiH, vrlo obećavajući način za to bio bi pokušati centralizovati zemlju protiv demonstrativnog protivljenja otprilike polovine njenog stanovništva, nenasumično teritorijalno i etnonacionalno raspoređena među ta tri konstitutivna naroda – kaže profesor Hejden.
Po njegovim riječima, ključna greška svih dosadašnjih politika međunarodne zajednice prema BiH, ali i određenih domaćih inicijativa svodi se na ignorisanje izborne volje Hrvata i Srba.
– Izvještaj o “popravljanju Dejtona” zastupa stav koje su dugo zauzimali gotovo isključivo bošnjački politički akteri, a kojem su se protivili više puta reizabrani predstavnici Hrvata i Srba u BiH, od prije početka rata, u svim pregovorima tokom rata i u Dejtonu. Ustav BiH strukturiran je na način na koji jeste, jer ni Hrvati ni Srbi ne bi prihvatili nametanje centralizovane zemlje. To je takođe stav koji u posljednje vrijeme zastupa stranka s vrlo malo izborne podrške među Hrvatima ili Srbima u BiH – smatra američki profesor.
On dodaje kako se u BiH ne može graditi samo dogovor s “građanima” jer će onda odražavati volju Bošnjaka.
Da u BiH zapravo i ne postoje anacionalni građani, pokazao je popis stanovništva 2013. godine prema kojemu se više od 96 odsto popisanih izjasnilo kao Bošnjak, Hrvat ili Srbin, a oko 99 odsto onih koji su se tako izjasnili naveli su i očekivani odgovarajući jezik i vjeroispovijest.
Realnost zemlje
Podsjeća kako se i u Osmanskome Carstvu vodilo računa o zastupanju muslimana, hrišćana i Јevreja, a identično je nastavljeno i u austrougarskom periodu. Profesor Hejden smatra da Zapad najviše može pomoći BiH ako prihvati realnost ove zemlje sa tri konstitutivna naroda.
– Teško je shvatiti zašto bi Hrvati odustali od zahtjeva za posebnim hrvatskim entitetom sve dok nisu u mogućnosti birati hrvatske predstavnike. Politički legitimitet ne zavisi, o tome što stranci govore, već o tome što sami ljudi prihvataju kao takve. BiH nije takva kakva jeste zbog Dejtona, nego je Dejton takav kakav zbog prirode društva u BiH – smatra američki profesor.
Foto: vecernji.ba
Izvor: RTRS
