Otkriveno je da često konzumiranje slatkih, gaziranih napitaka izaziva uznemirujuću adaptaciju u tijelu, što dovodi do toga da crijeva daju prioritet apsorpciji šećera umjesto apsorpciji drugih važnih hranljivih materija.
Ovaj fenomen su istraživači nazvali „molekularnom zavisnošću“, a njihova otkrića sugerišu da nezdrave navike u ishrani mogu promeniti način na koji metabolizam radi.
U periodu od tri mjeseca, laboratorijski miševi su bili hranjeni ili običnom vodom ili vodom koja je sadržavala 10 odsto saharoze, što je otprilike isto kao količina šećera u popularnim gaziranim pićima. Analizirane su metaboličke promjene u obje grupe i otkriveno je da su miševi koji su konzumirali saharozu razvili insulinsku rezistenciju i netoleranciju na glukozu.
Crijeva se prilagođavaju tako da poboljšaju apsorpciju šećera, što znači da počinju da apsorbuju više šećera ne samo iz gaziranih pića, već i iz drugih namirnica.
Istraživači su primijetili porast proteina koji prenose šećer iz crijeva u krvotok, što dovodi do toga da organizam dobija maksimalnu količinu šećera iz svega što konzumira. Ovo je rezultiralo promjene u funkcionisanju jetre i mišića, a stručnjaci vjeruju da bi ove promjene mogle pogoršati metaboličke bolesti poput dijabetesa i nealkoholne masne bolesti jetre.
Crijeva obično obrađuju razne hranljive materije kao što su proteini, masti i ugljeni hidrati. Međutim, prekomjerna potrošnja šećera narušava ovu ravnotežu, povećavajući broj transportera šećera, a smanjujući broj transportera za proteine i masti. Ovo ukazuje da velika količina šećera u ishrani ne samo da dodaje kalorije, već i ugrožava sposobnost organizma da apsorbuje i koristi esencijalne hranljive materije.
Istraživači smatraju da ova pojava može objasniti zašto, uprkos visokoj količini kalorija, prekomjerno konzumiranje šećera često dovodi do ponovne žudnje za hranom i slatkim, kao i zašto isključivanje gaziranih pića iz ishrane može biti veliki izazov za mnoge ljude.
Nalazi ukazuju na to da promjene u ishrani mogu biti dvostruko teže, jer zahtijevaju prevazilaženje i psiholoških i fizioloških prepreka. Utvrđeno je i zašto tečni šećer može nanijeti više štete tijelu od šećera koji se nalazi u čvrstoj hrani. Cijela hrana sadrži vlakna i druge komponente koje usporavaju apsorpciju šećera, dok šećer u pićima nema takvu barijeru. To dovodi do brzog porasta šećera u krvi, što može izazvati ove problematične crijevne adaptacije.
Prema studiji iz 2024. godine, ispijanje samo dvije limenke gaziranih pića od 350 mililitara nedeljno može u potpunosti da izbriše koristi za zdravlje srca koje pojedinac postigne vježbanjem, prenosi Borba.
Foto: Pixabay/Ilustrqacija
Izvor: Nezavisne