Osnivanje i administrativno postojanje Republike Srpske garant je opstanka Srba na ovim područjima, što najbolje znaju Srbi protjerani sa svojih vjekovnih ognjišta sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog dijela Ozrena, koja pripadaju Federaciji BiH /FBiH/, poručio je predsjednik Zavičajnog udruženja “Zavidovićani” sa sjedištem u Doboju Zoran Blagojević.
Blagojević, koji je bio načelnik Štaba Četvrte ozrenske lake pješadijske brigade, rekao je Srni da su Srbi bili određeni da brane svoja vjekovna ognjišta i da je u početku bilo teško razumjeti one koji ih napuštaju, s obzirom na to da je Vozuća tokom ratne 1992. godine dočekivala protjerane Srbe sa područja Zenice, Žepča, Zavidovića.
On je naveo da je posvećenost odbrani vjekovnih ognjišta trajala sve do 10. septembra 1995. godine, kada je usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda “El mudžahedin”, te NATO bombardovanja potpomognutog njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pripadnicima pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga, spaljeno 30 srpskih sela vozućkog kraja, te protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova.
Blagojević je istakao da ih je nakon protjerivanja, Doboj najbolje prihvatio u kapacitetu i okolnostima koliko se to tada moglo.
“Iako smo izgubili sve svoje, nismo odlučili da idemo dalje. Ostala je svijest da nam je ugrožena Republika Srpska i da je treba odbraniti. Mi jesmo izgubili svoje, ali u Republici Srpskoj vidjeli smo snagu i sigurnost, ma gdje da si”, rekao je Blagojević.
Prema njegovim riječima, po okončanju ratnih dejstava, Republika Srpska je pokazala humaniji i ljudski odnos prema održivom povratku u odnosu na institucije FBiH, što su na svojoj koži osjetili protjerani Srbi iz Vozuće.
“U vrijeme kada su se već svi Bošnjaci vratili u dobojsko naselje Kotorsko, moj otac je četiri puta bezuspješno pokušao da uđe na svoje imanje u Vozuću. Otac je umro 2000. godine, a nije ostvario svoju želju”, rekao je Blagojević.
Blagojević je podsjetio i na mučne scene izbjeglih Srba u Kotorskom kojima je osporavana gradnja kuća na dodijeljenom opštinskom zemljištu, usljed nerazumljivog otpora Bošnjaka i njihovog lobiranja kod međunrodne zajednice.
Prema njegovim riječima, tada je Doboj ostao bez dva načelnika – Nikola Gavrić je podnio ostavku, a Mirka Stojčinovića je smijenio tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič. “Bile su to mučne scene, lom živaca, pritisak da se ruše izgrađeni objekati izbjeglicama”, prisjetio se Blagojević.
Prema njegovim riječima, uprkos svim podmetanjima međunarodne zajednice, odnos Republike Srpske prema održivom povratku Bošljaka i Hrvata je daleko povoljniji nego odnos institucija FBiH kada je riječ o održivom povratku Srba.
“U Republici Srpskoj svi Bošnjaci i Hrvati dobili su svoju imovinu i sada imate situaciju da pojedinci neće da dođu da preuzmu ključ od obnovljenih objekata”, rekao je Blagojević i dodao da je na području Vozuće od 30 spaljenih sela obnovljeno svega nekoliko srpskih kuća.
On je naveo da su Srbi jedva uspjeli da vrate svoju imovinu i da ono malo što nije uništeno nema odgovarajuće napajanje električnom energijom uprkos potpisanom sporazumu resornih ministara Srpske i FBiH.
“Prema tom sporazumu, licima koja su prije rata imala trofazni priključak on im se i vraćao, što kada su u pitanju Srbi u FBiH nije ispoštovano, već im je dodijeljen monofazni priključak uz loše napajanje koje ne omogućava napon za rad osnovnih električnih uređaja”, naveo je Blagojević.
On je ukazao da svi bošnjački i hrvatski vjerski objekti na području Doboja imaju napajanje strujom, što nije slučaj u FBiH, a primjer je Manastir Svete Trojice – Vozućica, koji su 1995. godine opustošili i razrušili pripadnici takozvane Armije BiH.
Blagojević je podsjetio da je srpska imovina na području Vozuće predmet učestalog skrnavljenja i pljačkanja, te da se privatne šume sjeku, a šljunak eksploatiše uz prećutnu saglasnost institucija svih nivoa FBiH, koje ne preduzimaju ništa da se to spriječi.
“U centru Vozuće se nalazi depo sa balvanima iz tih šuma, pored kojeg svakodnevno prolaze policijske i druge strukture – i niko ništa ne preduzima”, naveo je Blagojević.
Prema njegovi riječima, gotovo i da nema ili je na nivou statističke greške zapošljavanje Srba povratnika u FBiH, te njihova zastupljenosti u javnim ustanovama i institucijama, dok je sasvim drugačije stanje u Republici Srpskoj za hrvatske i bošnjačke povratnike.
Republika Srpska nastala je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.
Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba, koji su imali status konstitutivnog naroda.
Foto: rtvdoboj.org/Arhiva
Izvor: SRNA
