Vijesti

BiH je odavno prezadužena

Ekonomija BiH je u prethodnim godinama tako temeljito uništena da ona jednostavno više ne može generisati stvaranje nove vrijednosti koja bi eventualno bila temelj za novo, dodatno zaduživanje.

U posljednje se vrijeme sve češće čuje kako je Bosna i Hercegovina najmanje zadužena država u Evropi te kako se to stanje – dodatnim zaduživanjem – može iskoristiti za preporod bh. ekonomije.

U tu se svrhu poteže i nedavno objavljena informacija koja je proslijeđena Vijeću ministara BiH, a u kojoj se, između ostalog, navodi da je ukupna javna zaduženost BiH na dan 30. 6. 2016. godine iznosila oko 11,9 milijardi KM, što predstavlja smanjenje duga od 19,55 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

Dodaje se također da udio javnog duga u BDP-u (bruto domaći proizvod) iznosi oko 39,4 posto prema takozvanom rashodovnom metodu, odnosno 41,5 posto prema proizvodnom metodu. Dodaje se da vanjski dug BiH iznosi oko 8,36 milijardi KM te da je smanjen – a to se posebno naglašava – za “čak” 51,06 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Na kraju, pobjednički se konstatira da je BiH najmanje zadužena zemlja i u regiji i Evropi, dok oko cijele ove priče kao da lebdi pitanje “pa šta čekamo, zašto se još ne zadužujemo”.

U osnovi, sve pomenuto u ovoj informaciji je tačno. Međutim, to je samo jedna strana medalje, a onu drugu stranu, daleko crnju i pesimističniju, niko i ne pominje. Zaista je tačno da je BiH, koristeći se metodom udjela duga u BDP-u, najmanje zadužena zemlja u Evropi, baš kao što je tačno i to da BiH već sada ne može vraćati prethodno uzete kredite nego podiže nove da vraća stare.

Zaduživati se dodatno u takvoj situaciji ravno je ekonomskom samoubistvu. Ekonomija BiH je u prethodnim godinama tako temeljito uništena da ona jednostavno više ne može generisati stvaranje nove vrijednosti koja bi eventualno bila temelj za novo, dodatno zaduživanje.

To, uostalom, veoma slikovito potvrđuje i činjenica da BiH već odavno ne može vraćati kredite nego djelimično nove zajmove koristi za otplatu starih. No, to nije najvažnije.

Građani BiH moraju shvatiti jednu veoma važnu činjenicu. Kada se država zadužuje, građani i privrednici će najviše nastradati, jer će upravo oni otplaćivati sve nove i stare kredite kroz povećanje poreza i drugih raznih taksi te uvođenje novih nameta. Osim toga, pri zaduživanju je veoma važno paziti i u koju se svrhu koristi zajam – da li za potrošnju ili pak za ulaganje.

Promatrano sa te pozicije, novo zaduživanje BiH bi donekle i imalo smisla kada bi se novac od kredita koristio za, recimo, pokretanje privrede, zapošljavanje i investiranje u infrastrukturu. Međutim, kod nas se u posljednjih desetak godina većina kredita koristi za vraćanje prethodnih zajmova te za isplatu plata prekobrojnoj, tromoj i generalno veoma neproduktivnoj i neefikasnoj administraciji.

Zaduživati se dodatno samo zato da bi ta ogromna administracija imala plate jeste – da izvinete na izrazu – najobičnija budalaština.

Nažalost, prema već dobro uhodanom modelu u cijelu se ovu priču uključuju i nacionalni problemi i odnosi, pa se tako, naprimjer, navodi da u ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH participira sa 54,76 posto, Republika Srpska sa 44,57 posto, distrikt Brčko sa 0,21 posto i institucije BiH sa 0,46 posto. To se dobro iskoristi da se odmah upre prstom u manji entitet sa zaključkom “eto, vidite, koliko su oni zaduženi”, a potom odmah dodaje da je RS daleko zaduženiji od FBiH ako se promatra unutrašnja zaduženost BiH.

Prema tom pokazatelju, udio Federacije BiH u unutrašnjoj zaduženosti je 36,98 posto, Republike Srpske 62,90 posto, a Brčko distrikta 0,12 posto. A sve se to zapravo pominje samo u svrhu poruke građanima u FBiH: “Možemo se mi još zaduživati”. Međutim, problem opet ostaje isti.

Niko građanima FBiH tom prilikom neće reći da će svaki novi fening duga, uvećan za kamate, otplatiti upravo oni kroz povećane poreze, takse i druge namete. Da cijela stvar bude još i gora, sada se ponovo povlače i kreditni rejtinzi međunarodnih finansijskih agencija.

Ponovo se pominje da je kreditni rejting Bosne i Hercegovine B3 sa stabilnim izgledima (prema rangiranju agencije Moody’s Investors Service) uz eksplicitnu ocjenu da je BiH “umjereno zadužena” država. Dodaje se također i da ta činjenica doprinosi fiskalnoj snazi (?!) BiH te joj omogućava da i uz ograničeni pristup vanjskom finansiranju može računati na daljnju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija.

Nažalost, opet nam niko ne pominje cijelu priču oko rejtinga. Tačno je da je agencija Moody’s potvrdila za BiH kreditni rejting B3. Međutim, tačno je i da je to jedna od najgorih ocjena kreditnih rejtinga, od koje su lošije samo ocjene C.

Naime, pomenuta agencija daje ocjene u rasponu od A do C, pri čemu se dobrim smatraju ocjene Aaa, Aa1, Aa2, Aa3, A1, A2, A3 Baa1, Baa2 i Baa3. Ocjene Ba1, Ba2 i Ba3 su loše, a ocjene B1, B2 i B3 su veoma loše. Te ocjene se opisuju kao veoma rizične i sa visokim kreditnim rizikom, a BiH ima dakle najlošiju od te tri ocjene – dakle B3.

Postoje još, istini za volju, i ocjene Caa1, Caa2, Caa3, Ca i C, a one se u finansijskom žargonu ocjenjuju kao najobičnije smeće. A BiH je tek jedan mali nivo iznad tih ocjena koje se nazivaju najobičnijim smećem. Uostalom, čak i ova ocjena ilustrativno ukazuje da li je BiH umjereno zadužena, zar ne?

Osim toga, čak je ocjenjivanje zaduženja neke države kao udio duga u BDP-u prilično problematično. Većina ekonomista se slaže da je ta metoda namjerno smišljena u krugovima takozvane svjetske finansijske elite kako bi se brojne zemlje u svijetu zadužile te kako bi potom rasprodale svoje nacionalno blago radi vraćanja duga. Naprimjer, Grčka je trenutno jedna od najzaduženijih zemalja u svijetu, a kao rješenje njenog duga sada se pominje prodaja aerodroma (već je otpočela), cesta, otoka, obala i plaža, rijeka i planina… pa čak i samog Akropolja.

A prije 10-15 godina i Grčka je tvrdila kako je umjereno zadužena zemlja pred kojom je sjajna budućnost, jer je tadašnji ekonomski savjetnik grčkog premijera bio niko drugi nego Dominique Strauss-Kahn, koji je kasnije postao čelnik MMF-a, da bi se na kraju njegova karijera vodećeg svjetskog finansijera završila optužbom za pokušaj silovanja sobarice u hotelu.

Veoma je interesantno da ljudi širom planete pri tome i dalje neograničeno vjeruju instituciji koja je, recimo, upropastila Grčku (i brojne druge zemlje), a čiji je čelnik smijenjen zbog optužbi za pokušaj silovanja.

Bh. ekonomista Aleksa Milojević prije nekoliko godina je u intervjuu za Oslobođenje veoma plastično opisao zašto je BiH već tada bila prezadužena zemlja. Prema ekonomskoj teoriji, gornja granica zaduženosti neke zemlje je otprilike oko 30 posto njenog izvoza, s obzirom na to da se vanjski dug otplaćuje u vodećim svjetskim valutama.

Prošle godine izvoz iz BiH je iznosio oko 8,9 milijardi KM, što znači da je naša gornja granica (vanjskog) zaduženja zapravo samo 2,6 milijardi KM, što je tri puta manje od trenutnog vanjskog duga od 8,3 milijarde KM! BiH je dakle već sada, čisto teoretski gledano, prezadužena jer je njen je trenutni dug tri puta veći od teoretskog maksimuma.

I to je zapravo jedina realna i normalna mjera duga. BiH se jednostavno ne može i ne smije mjeriti sa drugim zemljama prema udjelu duga u BDP-u, jer, kako je rekao Milojević, nije isto biti mali i veliki. Amerika nikad nije vratila svoj dug, nije ni Njemačka, a i neće… ali mali narodi će morati vratiti svoj dug, sve do posljednjeg centa. I s te je pozicije kristalno jasno da je za nas potpuno nebitno to što smo manje zaduženi od, recimo, Njemačke, Amerike ili drugih razvijenih zemalja.

Na kraju zaključimo. BiH nije umjereno zadužena zemlja, nego je već sada prezadužena s obzirom na stanje njene ekonomije. BiH već sada ne može vraćati rate svojih prethodnih kredita bez novih zaduženja, a prihodi od poreza i drugih nameta nisu dovoljni da se vraćaju dugovi.

To znači da će BiH morati povećavati poreze i razne druge takse i namete, što zapravo znači da će svi njeni građani otplaćivati i sva prethodna i sva nova zaduženja… i to uglavnom kako bi oni koji nam i serviraju ovakve informacije o najmanjoj zaduženosti imali redovne i visoke plate.

Eldar Dizdarević

Izvor: oslobođenje

Prikaži više

Povezani članci

Back to top button
Close