Iako još uvijek ima mnogo nepoznanica o virusu korona, prema riječima dr Tatjane Roganović, infektologa na Klinici za Infektivne bolesti UKC-a Republike Srpske, medicinski radnici se dobro snalaze u novonastalnoj situaciji.
– Na vrijeme smo se organizovali, svakodnevno radimo na tome da uslovi za dijagnostiku i liječenje oboljelih budu što bolji kao i da se mi, zdravstveni radnici, u tom radu maksimalno zaštitimo – rekla je dr Roganović u razgovoru za banjaluka.net.
Znamo da je visoko infektivan, kako se virus korona ponaša u zaraženom organizmu i da li ostavlja trajne posljedice?
– Virus se obično širi kada zaražena osoba kašlje ili kiše, prskajući kapljice koje virus mogu prenijeti bilo kome u bliskom kontaktu. Inkubacija traje od 2-14 dana, prosječno 5-6 dana. Prvi simptomi mogu biti povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima, umor, opšta slabost, gubitak čula mirisa i ukusa. Prema početnim podacima, blaže simptome ima oko 82 posto slučajeva. Najčešća komplikacija bolesti je upala pluća, praćena simptomima od gubitka daha do respiratorne slabosti kada pacijenti moraju koristiti kiseoničnu potporu ili biti postavljeni na respiratore. Naučnici za sada ne znaju tačno zašto neki pacijenti imaju komplikacije izvan pluća, to bi moglo biti povezano sa komorbiditetima kao što su bolesti srca ili šećerna bolest. Pojavljuju se različite hipoteze o faktorima rizika koji mogu da doprinesu lošem toku, kao i različite teorije o patogenezi, odnosno toku bolesti. Neki pacijenti imaju gastrointestinalne simptome, neki znake konjunktivitisa. Јetra je jedan od organa koji često trpi posljedice. Može doći i do akutne slabosti bubrega. U najtežim slučajevima dolazi, nažalost, i do letalnog ishoda. O mogućim trajnim posljedicama je još uvijek rano govoriti. Pojedini istraživači su otkrili da se, kod osoba koje su preživjele teški oblik bolesti, pojedini biološki parametri ne vraćaju u normalu, da su moguća i trajna oštećenja pluća. Vidjećemo, pratićemo pacijente i nakon oporavka.
Kako izgleda proces oporavka pacijenta u trenutnim uslovima i koje su terapije koje se koriste?
– Proces liječenja i oporavka oboljelih zavisi od težine kliničke slike, nije isto u situacijama kad pacijent ima blagu kliničku sliku, ili ima upalu pluća, ili je na respiratoru. Protokol liječenja takođe zavisi od težine kliničke slike. Za sada ne postoji specifičan lijek protiv ovog virusa. Koristi se simptomatska terapija, vitamini, prema potrebi kiseonična potpora kao i antibiotici i lijekovi koji su se, u zemljama gdje je navedena infekcija ranije počela, pokazali kao efikasni kod starijih osoba ili oboljelih sa upalom pluća, od ranije prisutnim hroničnim
oboljenjima, teškom kliničkom slikom, a to su hlorokin – hidroksihlorokin i dostupni antivirusni lijekovi.
U kontekstu mogućnosti infekcije virusom korona, koje su kategorije društva ranjivije i koji je najefikasniji način zaštite?
– Kao i u slučaju gripe, najranjivije su starije osobe, osobe koje boluju od hroničnih bolesti – bolesti srca, šećerna bolest, maligna oboljenja, bolesti koje slabe imuni sistem… S obzirom da protiv navedenog virusa još uvijek ne postoji vakcina, najefikasnija zaštita su mjere lične higijene, redovno pranje ruku, respiratorna higijena i korištenje zaštitne opreme.
Svakodnevno se susrećemo sa brojnim novim tvrdnjama i teorijama zavjere u vezi virusa korona. Između ostalog, postoje tvrdnje koje ukazuju na mogućnost stvaranja kolektivnog imuniteta. Koliko takve tvrdnje pronalaze uporište u medicini i šta to ustvari znači?
– Kolektivni imunititet je efekat koji se javlja ukoliko je veći dio jedne populacije imunizovan protiv neke infektivne bolesti. Procenat populacije koji mora biti vakcinisan da bi se postigao ovaj efekat varira od bolesti do bolesti, ali mora biti visok. Ovaj virus je novi, do sada se sa njim nismo susretali, za sada ne postoji vakcinacija protiv njega, tako da nema ni kolektivnog imuniteta. Bolest se širi, u ovom je trenutku ne možemo zaustaviti. Možemo samo imunološkim odgovorom, prirodnim putem, uništiti dalje širenje virusa i on će prirodno nestati. Kolektivni imunitet jača sa povećanjem broja ljudi koji će preboljeti navedenu infekciju.
S obzirom da su evidentirani slučajevi zaraze medicinskih radnika, da li je dovoljna zaštitna oprema u radu ili se virus može prenijeti i pored toga? Da li su medicinski radnici adekvatno zaštićeni?
– Rizik uvijek postoji. Trudimo se da pazimo maksimalno i na adekvatan način koristimo svu dostupnu i potrebnu zaštitnu opremu koje koriste i naše kolege širom svijeta. Zdravstveni radnik može da se zarazi i van radnog mjesta, kao i svaka druga osoba iz populacije.
Da li je rizičan odlazak u prirodu uz korištenje zaštitne opreme, ako se ne krećemo u velikim grupama ljudi?
– Pristalica sam mišljenja da odlazak u prirodu ne može biti štetan, naprotiv da je veoma koristan našem i mentalnom i fizičkom zdravlju, naravno uz obavezno pridržavanje svih uputa ljekara i nadležnih organa i korištenje zaštitne opreme, izbjegavanje mjesta na kojima ima više ljudi, držanje rastojanja od najmanje dva metra.
Prema Vašoj procjeni, koliko su pacijenti disciplinovani, a koliko građani?
– Naši pacijenti su disciplinovani, žele što prije da ozdrave i u velikoj većini slušaju upute. Na disciplini građana se još može poraditi, i radi se. Svi moramo biti disciplinovani i ponašati se odgovorno. Ukoliko imamo neodgovorno ponašanje, može u bilo kom momentu doći do širenja epidemije i da sve što se do sada radilo padne u vodu. To nam ne treba i ne smijemo dozvoliti.
Iako su se određeni lijekovi do sada pokazali kao efikasni u liječenju određenih simptoma virusa korona i uprkos naporima stručnjaka širom svijeta još uvijek nema vakcine ili lijeka namjenjenog isključivo za liječenje bolesti KOVID-19. Kakva su vaša predviđanja, hoćemo li u bliskoj budućnosti imati lijek ili vakcinu za ovaj virus?
– Novi koronavirus se još uvijek istražuje u laboratorijama širom svijeta. Potrebno je da se dovoljno upozna kako bi imali specifičan lijek koji će inhibirati njegovo djelovanje. Očekujem da bi to moglo da se desi u narednoj godini dana, vidjećemo. Ohrabrujući su i dostupni podaci o istraživanjima vezanim za proizvodnju vakcine protiv ovog virusa.
Da li su preduzete mjere dale željeni efekat? Kakve su vaše prognoze, da li smo dosegnuli vrhunac i do kada se predviđa trajanje epidemije?
Preduzete mjere su doprinijele da nemamo eksponencijalni nego linearni rast broja oboljelih i to je veoma značajno. S obzirom da se radi o infekciji koja se širi respiratornim putem, novih slučajeva obolijevanja će biti i dalje. Tok i trajanje epidemije, odnosno vrh epidemijskog talasa, je za sada teško procijeniti i nezahvalno je donositi bilo kakve procjene. Važno je da nemamo visokih skokova kada je riječ o broju zaraženih.
Foto: banjaluka.net
Izvor: RTRS
